Način rada jednosmijernog motora...
Moderators: pedja089, stojke369, [eDo], trax, LAF
Način rada jednosmijernog motora...
Potrebno mi je hitno.....hwala
Re: Način rada jednosmijernog motora...
Onda češ morati brzo guglati!

Mislim... kad je tako hitno...



Mislim... kad je tako hitno...

Re: Način rada jednosmijernog motora...
gajba pive i 2 kile janjetine i dajte brze da se ne ohladi janjetina 

Sačuvajte drveće => pojedite dabra.
Re: Način rada jednosmijernog motora...
i nama na forumu je potrebno barem po 100 eura..hitno naravno..
Re: Način rada jednosmijernog motora...
Halo... jel' hitna?
Evo imamo jednog na forumu... hitno mu treba... "kako rade jednosmijerni motori"... Adresa? Samo tren...
-> http://www.elektronika.ba/forum/viewtop ... f=4&t=7588" onclick="window.open(this.href);return false;
... požurite - hitno je!


Evo imamo jednog na forumu... hitno mu treba... "kako rade jednosmijerni motori"... Adresa? Samo tren...
-> http://www.elektronika.ba/forum/viewtop ... f=4&t=7588" onclick="window.open(this.href);return false;
... požurite - hitno je!



Re: Način rada jednosmijernog motora...
Your message contains too many smilies. The maximum number of smilies allowed is 10.



Sačuvajte drveće => pojedite dabra.
Re: Način rada jednosmijernog motora...
ljudi radim maturski rad iz mašina.....pa mi treba...........avatar wrote:Potrebno mi je hitno.....hwala
Re: Način rada jednosmijernog motora...
http://lmgtfy.com/?q=na%C4%8Din+rada+mo ... rnu+struju" onclick="window.open(this.href);return false;
Re: Način rada jednosmijernog motora...
Lijepo je pisati maturski!
To je kruna tvog kompletnog školovanja, ogledalo tvog znanja, zrelosti, ličnosti...
To je tvoj maturski
Zato... sjedi i piši! Gubiš vrijeme na forumu... ovo je forum o elektronici na kom razmijenjujemo znanje i iskustvo sa ljudima koji su odabrali elektroniku da se njome bave profesionalno ili kao hobbyem.
Mi ovdje ne pišemo domaće zadatke i maturske!
Btw. gdje si ti bio da mi pomogneš kod mog maturskog?
@ MORGAN - možda tebi radi Google, a njemu ne...

To je kruna tvog kompletnog školovanja, ogledalo tvog znanja, zrelosti, ličnosti...

To je tvoj maturski

Zato... sjedi i piši! Gubiš vrijeme na forumu... ovo je forum o elektronici na kom razmijenjujemo znanje i iskustvo sa ljudima koji su odabrali elektroniku da se njome bave profesionalno ili kao hobbyem.
Mi ovdje ne pišemo domaće zadatke i maturske!
Btw. gdje si ti bio da mi pomogneš kod mog maturskog?

@ MORGAN - možda tebi radi Google, a njemu ne...

Last edited by Shenda on 17-01-2010, 19:24, edited 1 time in total.
- Feko
- Stariji član
- Posts: 4394
- Joined: 23-07-2008, 06:18
- Location: Hrvatska, Slavonija, Selo moje malo...
Re: Način rada jednosmijernog motora...
...ni u planu 

Re: Način rada jednosmijernog motora...
Bolovao je od vrtoglavice ljuljajući se u tatinim j****ma. 

Re: Način rada jednosmijernog motora...
Evo, da se uvjeriš da ima na internetu - copy/paste sa Wikipedia.
Istosmjerni motor je elektromehanički uređaj koji istosmjernu struju pretvara u rotacijsko gibanje. Ukoliko se rotor istosmjernog motora mehanički spoji s izvorom rotacijskog gibanja (motor s unutarnjim sagorijevanjem, turbina, i sl.) na izvodima će se inducirati napon, prema pravilu desne ruke, čime je realiziran istosmjerni generator.
Najjednostavniji istosmjerni motor je 1821. godine otkrio Michael Faraday. Taj se motor sastojao od slobodnog zavoja žice koji je slobodno plutao na sloju žive, a u čijem se središtu nalazio magnet. Kada se kroz zavoj žice propustila istosmjerna struja oko zavoja se stvorilo magnetsko polje uslijed čega se žica počela okretati oko magneta.
Istosmjerni motor, eng. DC motor, kakav danas poznajemo slučajno je 1873. godine otkrio Zénobe Gramme kada je na dinamo koji je proizvodio struju spojio drugi dinamo koji se počeo okretati kao motor.
Klasični istosmjerni motor se sastoji od rotirajuće armature koja je oblikovana u obliku elektromagneta s dva pola i od statora kojega čine dva permanentna magneta. Krajevi namota armature spojeni su na rotacijski prekidač, komutator, koji prilikom svakog okretaja rotora dvaput mijenja smjer toka struje kroz armaturni namot stvarajući tako moment koji zakreće rotor. Protjecanjem istosmjerne struje kroz vodič koji se nalazi u magnetskom polju stvara se, prema pravilu lijeve ruke, sila koja zbog svog hvatišta, koje se nalazi izvan osi rotacije rotora, stvara moment koji zakreće rotor. Električna veza između rotora i izvora istosmjerne struje se ostvaruje tako da se izvor istosmjerne struje spoji na grafitne četkice koje kližu po komutatoru. Prilikom prelaska četkice s jedne na drugu lamelu komutatora postoji trenutak kada se izvor nalazi u kratkom spoju uslijed čega dolazi do iskrenja četkica.
Iskrenje četkica dovodi do polaganog uništavanja grafitnih četkica, ali i do oksidacije i trošenja komutatora, pa je to glavni nedostatak ove vrste motora. Iskrenje se pojačava ukoliko se povećava: brzina okretanja motora, napon, opterećenje, odnosno struja kao posljedica povećanja napona ili opterećenja. Iskrenje osim samog uništavanja komutatora i četkica za posljedicu ima i stvaranje čujnog i električnog šuma.
Brzina okretanja istosmjernog motora ovisi o kombinaciji napona i struje koji teku kroz armaturu, te o opterećenju. Brzina motora proporcionalna je naponu, dok je moment proporcionalan struji. Upravo zbog ovih svojstava se istosmjerni motor vrlo često koristi u elektromotornim pogonima koji zahtijevaju upravljanje brzinom (zahvaljujući razvoju energetske elektronike pojednostavilo se upravljanje brzinom i ostalih vrsta elektromotora). Brzina motora se može mijenjati promjenom otpora armature, koje se izvodi dodavanjem vanjskog promjenjivog otpora spojenog u seriju s izvorom, ili korištenjem promjenjivog naponskog izvora.
Istosmjerni motor je elektromehanički uređaj koji istosmjernu struju pretvara u rotacijsko gibanje. Ukoliko se rotor istosmjernog motora mehanički spoji s izvorom rotacijskog gibanja (motor s unutarnjim sagorijevanjem, turbina, i sl.) na izvodima će se inducirati napon, prema pravilu desne ruke, čime je realiziran istosmjerni generator.
Najjednostavniji istosmjerni motor je 1821. godine otkrio Michael Faraday. Taj se motor sastojao od slobodnog zavoja žice koji je slobodno plutao na sloju žive, a u čijem se središtu nalazio magnet. Kada se kroz zavoj žice propustila istosmjerna struja oko zavoja se stvorilo magnetsko polje uslijed čega se žica počela okretati oko magneta.
Istosmjerni motor, eng. DC motor, kakav danas poznajemo slučajno je 1873. godine otkrio Zénobe Gramme kada je na dinamo koji je proizvodio struju spojio drugi dinamo koji se počeo okretati kao motor.
Klasični istosmjerni motor se sastoji od rotirajuće armature koja je oblikovana u obliku elektromagneta s dva pola i od statora kojega čine dva permanentna magneta. Krajevi namota armature spojeni su na rotacijski prekidač, komutator, koji prilikom svakog okretaja rotora dvaput mijenja smjer toka struje kroz armaturni namot stvarajući tako moment koji zakreće rotor. Protjecanjem istosmjerne struje kroz vodič koji se nalazi u magnetskom polju stvara se, prema pravilu lijeve ruke, sila koja zbog svog hvatišta, koje se nalazi izvan osi rotacije rotora, stvara moment koji zakreće rotor. Električna veza između rotora i izvora istosmjerne struje se ostvaruje tako da se izvor istosmjerne struje spoji na grafitne četkice koje kližu po komutatoru. Prilikom prelaska četkice s jedne na drugu lamelu komutatora postoji trenutak kada se izvor nalazi u kratkom spoju uslijed čega dolazi do iskrenja četkica.
Iskrenje četkica dovodi do polaganog uništavanja grafitnih četkica, ali i do oksidacije i trošenja komutatora, pa je to glavni nedostatak ove vrste motora. Iskrenje se pojačava ukoliko se povećava: brzina okretanja motora, napon, opterećenje, odnosno struja kao posljedica povećanja napona ili opterećenja. Iskrenje osim samog uništavanja komutatora i četkica za posljedicu ima i stvaranje čujnog i električnog šuma.
Brzina okretanja istosmjernog motora ovisi o kombinaciji napona i struje koji teku kroz armaturu, te o opterećenju. Brzina motora proporcionalna je naponu, dok je moment proporcionalan struji. Upravo zbog ovih svojstava se istosmjerni motor vrlo često koristi u elektromotornim pogonima koji zahtijevaju upravljanje brzinom (zahvaljujući razvoju energetske elektronike pojednostavilo se upravljanje brzinom i ostalih vrsta elektromotora). Brzina motora se može mijenjati promjenom otpora armature, koje se izvodi dodavanjem vanjskog promjenjivog otpora spojenog u seriju s izvorom, ili korištenjem promjenjivog naponskog izvora.
Ne vjeruj u čuda - računaj na njih!