Boost up DC/DC i CDI sistem paljenja

[Kukinjos]

Imam ja sad jedno pitanje...
Zar onda nije bolje da se napravi nesto tipa VN trafo

Koliko sam upoznat, bitan je početni moment, kad je potrebno što je moguće topliju iskru napraviti, kako bi se smjesa sigurno upalila i eksplozija u cilindru proširila što je moguće brže i ravnomjernije. Mislim da za tako jaku iskru VN trafo nije dovoljan, kasnije, kad se smjesa upali, više nije ni potrebno održavati iskru. Sad se koristi sustav s predkomorom u kojoj se nalazi svjećica koja upali smjesu tu u malom volumenu, a ta predkomora ima raspoređene rupice prema klipu kroz koje u svim smjerovima idu plazmeni izboji i pale ravnomjerno smjesu u cijelom cilindru. To koristi Mercedes na F1, a valjda ove godine i svi ostali timovi.

[pedja089]

Jos jedno pitanje kako mosfet dovest u linearni rezim?

dođe on i sam!

Taman sam posao to da napisem, kad vidim pretekao si me.

Ja stvarno ne znam puno oko samog principa rada motora, toliko u detalje. Nije me nesto ni puno interesovalo, al ovde se ima svasta za cuti... Bez puno googlanja
Hvala

EDIT:
Crni to uvek moras brinuti... Kontroler uvek na svaki moguci i nemoguci nacin moras zastiti od spoljasnjih uticaja. Da nije tako ne bi silna pravila postojala oko el. mag. zracenja i testiranja... Pogotovo u auto i avio industriji.
Pazi lako ti se moze desiti da pandur usmeri rada u tu tvoju kutijicu i da se ona zablesa... Male sanse, ali pogodi duzinu kriticnih vodova bas kako treba i eto ga

EDIT2:
Okasnih, a mogao sam se obogatiti
http://cdn.speednik.com/files/2016/06/2 ... -14-30.jpg
http://www.enginelabs.com/news/f1-tech- ... -ignition/
Vec izmisljeno to sa plazmom

[Black]

hahaha dobro ste me nasmijali

@pedja zna da na to trebam brinut,filteri iz prošle sheme će bit dovoljni?

a kakav je problem da bobina ostane spojena koju uS posle zasićenja,a mosfet ostane u aktivnom radu?

[Kukinjos]

a kakav je problem da bobina ostane spojena koju uS posle zasićenja,a mosfet ostane u aktivnom radu?

samo je pitanje ukupnog otpora cijelog kruga od akumulatora, releja, bobine, tranzistora, žica, koliko će struja narasti nakon zasićenja. Dakle, najjednostavnije je limitirati s nekim malim otporom u seriji s bobinom, ali... to produžuje vrijeme dovođenje jezgre u zasićenje, pa su te metode koristili na početku. Danas se koristi nešto ovako:
http://www.st.com/content/st_com/en/pro ... 6sp-e.html

[pedja089]

Trebalo bi da je dovoljno.
Ali mene bas puno muci koliko ces ti sa arduinom moci izvesti kontrolisanje u uS. Jer to ti je jedna ASM instrukcija da se izvrsi i prodje 0.1uS.
Ako nesto nisam zezno, matematika kaze sledece:
15000RPM=250obtaja po sekundi
Ili ti 1 okretaj svakih 4mS.
A u jednom krugu ima 360 stepeni pa za 1 stepen potrebno je vreme:
4000uS/360=11,11uS
Sto ce reci ako ti se izvrsavanje koda razlikuje za 1 instrukciju, tebi paljenje masi ceo 0,1 stepen.
Ako si uspeo hardverom da generises interapte i sa njima to da radis onda ok.
Ja kad sam pokusao napraviti CDI znao sam samo PBP, asembler skoro nista. pa sam odustao posle ove matematike...

[Black]

a kakav je problem da bobina ostane spojena koju uS posle zasićenja,a mosfet ostane u aktivnom radu?

samo je pitanje ukupnog otpora cijelog kruga od akumulatora, releja, bobine, tranzistora, žica, koliko će struja narasti nakon zasićenja. Dakle, najjednostavnije je limitirati s nekim malim otporom u seriji s bobinom, ali... to produžuje vrijeme dovođenje jezgre u zasićenje, pa su te metode koristili na početku. Danas se koristi nešto ovako:
http://www.st.com/content/st_com/en/pro ... 6sp-e.html

Pa povuć će kojih 10-15A u 2-3uS svake 4mS ili to je ispod 1% duty circle, to je skoro nikakav gubitak. Super je znat za ovo kad se bude išlo na neki efikasniji sistem ali za ovu sad situaciju bio bi samo nepotrebni trošak

Trebalo bi da je dovoljno.
Ali mene bas puno muci koliko ces ti sa arduinom moci izvesti kontrolisanje u uS. Jer to ti je jedna ASM instrukcija da se izvrsi i prodje 0.1uS.
Ako nesto nisam zezno, matematika kaze sledece:
15000RPM=250obtaja po sekundi
Ili ti 1 okretaj svakih 4mS.
A u jednom krugu ima 360 stepeni pa za 1 stepen potrebno je vreme:
4000uS/360=11,11uS
Sto ce reci ako ti se izvrsavanje koda razlikuje za 1 instrukciju, tebi paljenje masi ceo 0,1 stepen.
Ako si uspeo hardverom da generises interapte i sa njima to da radis onda ok.
Ja kad sam pokusao napraviti CDI znao sam samo PBP, asembler skoro nista. pa sam odustao posle ove matematike...

Malo si se preračunao 11.11 za jedan stupanj. ako pogrješi 1uS to je greška za 0.1 stupanj. A ja se nebi ljutio ni da pogrješi za 0.5 stupnja(a neće toliko).
Inače interupte ne koristim jer su jako spori i nepredidivo mogu program izbacit iz takta, tako sam i ja na početku razmišljao a onda sam program napravio na drugi način.

MCU ima jednu petlju gdje čeka promjenu sa LOW na HIGH, kada se to desi ulazi u drugu petlju gdje uzima vrijednost timera, resetira timer i baci iskru po određenjem vrmenu (sve to skupa traje oko 200nS) i posle toga ima vremena na pretek da izračuna vrijeme sljedeće iskre, printa neke vrijednostni na komp izračuna ovo za bobinu i šta već treba. Kad sve to odradi opet ulazi samo u onu petlju gdje čeka promjenu porta(softverski interupt). Arduinu treba 62.5nS za jednu instrukciju pa je i preciznost moguće dovesti do tako 0.1 uS, ali ja se nisam toliko trudio preciznost mi ide do 0.5uS-1uS i to mi je sasvim dovoljno

[pedja089]

Video sam posle da sam se zeznuo. Pa sam zato stavio onu matematiku dole.
Ne znam kako radi int u arduino okruzenju ali to nesto smrdi meni... Ja sam se igrao sa 16f84a na 4 MHz, pa mi odatle da je 1 ASM instrukcija 1us.
Ja sam pokusavao naviti tajmer da meri vreme izmedju 2 impulsa sa pick up-a, pa u sledecem krugu korigovati pomeranje paljenja u odnosu na onaj prvi negativni impuls na 36 stepeni ili koliko vec.

[Black]

možeš obrisat ovaj post

[Black]

Video sam posle da sam se zeznuo. Pa sam zato stavio onu matematiku dole.
Ne znam kako radi int u arduino okruzenju ali to nesto smrdi meni... Ja sam se igrao sa 16f84a na 4 MHz, pa mi odatle da je 1 ASM instrukcija 1us.
Ja sam pokusavao naviti tajmer da meri vreme izmedju 2 impulsa sa pick up-a, pa u sledecem krugu korigovati pomeranje paljenja u odnosu na onaj prvi negativni impuls na 36 stepeni ili koliko vec.

int?

Pa trebalo je tako da ti radi jer tako je i moj program napravljen ali bez interupta jer su uzašno spori bar na arduinu(ili ja još nisam našao da ih ubrzam)

Evo mog programa sažetog

Code: Select all

if((PIND & (1<<PD2)) == 0)         //čita dali je port high
    {
      staro_stanje_pick_up=0;
      stanje_pick_up=0;
    }
  else
    {
      stanje_pick_up=1;
    }
    
  if(staro_stanje_pick_up != stanje_pick_up)    //ako se port promjenio sa LOW na HIGH
   {
    staro_stanje_pick_up=stanje_pick_up;         //vrati stanje da više ne ulazi u ovu petlju
    period=TCNT1/2;                                         //uzmi vrijeme perioda i resetiraj timer
    TCNT1=0;
       while(TCNT1<advice_time)                   //program ostaje u ovoj petlji dok ne dođe vrijeme za iskru  
          {
          }
        baci iskru();         
      racunaj_vrijeme_iskre=1;                //dopusta programu ulazak u petlju gdje će računat vrijeme  sljedeće iskre            
     } 

    if(racunaj_vrijeme_iskre==1)
   {
   racunaj_vrijeme_iskre =0;              //onemogućava programu ponovni ulazak u ovu petlju do sljedeće iskre  
     
    //isad ovdje program racuna dalje sta sve treba
   }
                                                        

Neznam koliko je ovo jasno za pročitat ali u biti program ima 4 if funkcije kroz koje prolazi nakon što sve izračuna i čeka signal s pick-upa

1. uzima vrijednost port dali je log 1 ili 0
2. čita dali se port promjenio
3. čita dali smije ući u petlju gdje računa vrijeme
4. čita dali smije ući u petlju gdje će upalit bobinu

I stalno vrti ta 4 if-a i za to mu treba nekih 200-300nS i tolika je greška moguća kod računanja

Ovo vrijeme je moguće još smanjit za cca 100nS da se umjesto if koristi funkcija 'Switch(case)' ali uopće nema potrebe za tim

[pedja089]

Int je skraceno od interrupt. Bar sam na to mislio.

[Black]

Ma ništa interupt nula bodova, bolje ovako kad program odradi sve šta treba gleda svaki 300 nS ima li signal

[Maki]

Nisam baš siguran da se radi o sostinjak nanosekundi. Jer nije isto jel ispituješ char (8 bit) vrijednost ili int (16 ili 32 bit) vrijednost. Također ne znam, bolje rečeno nisam siguran da su sve vrijednosti koje ispituješ odmah u registrima procesora. Ako nisu treba ih prvo loadirat u neki od njih pa potom vršiti ispitivanje nad njima. Također ako je IF uvijet zadovoljen on mora skočiti ili nastaviti dalje izvršava taj sljed naredbi koji je iza toga (a to isto traje koji ciklus). Tako da napominjem, mislim da se tu ipak ne radi od 300nS nego i više. Ispitat možeš tako da postaviš jednu led na neki pin i staviti da ju stalno toggla u petlji u kojoj imaš ta četiri if-a. Trajanje poluperiode te ledice je zapravo trajanje tih svih if-ova.
A što se tiče interrapta. Kad nastupi on izvrši započetu asm instrukciju, potom sprema pokazivač te skače na adresu prekida iz koje potom skače na tu neku tvoju petlju koju si postavio da u nju uđe, a pri izlasku vrati pokazivač u PC tak da nastavi gdje je stal. Isto možeš ispititai s arduinom kolko mu treba da uskoči u petlju. Na vanjski prekid dovedeš impuls i nek recimo okine INT0 na rastući brid, a u petlji u kojoj izvršavaš prekid stavi samo da odmah upali ledicu. Vremenska razlika između ta dva signala (okidnog i ledice) dat će uvid u sveukupno vrijeme koje je potrebno da uskoči u prekid. Istina tu posotji i malo kašnjenje za paljenje ledice (a možda i još nešto), ali u grubo će se moć dobiti neki uvid u to.

[Black]

U pravu si treba mu oko 1-1.2uS, sa 4 if-a
https://postimg.cc/image/gj39bw8wb/

ovih 200nS sam ja mjerio na početku da vidim koliko mu treba da skuži u kojem je stanju port kojeg čita i promjeni output port
https://postimg.cc/image/vjbuy4s6n/
ovjde promjena izgleda kao trenutna, teško je izmjerit pošto ni ovaj generator signala ne daje lijep signal a arduino prelazi u log 1 tek na oko 2.5V

Da to sma primjetio da u IF-u treba duže da provjeri int i long, zato su sve varijable u if funcijama deklarirane pod volatile byte

[Black]

evo da javim da je sinoć ploča sastavljena, dosta kasno pa nisam mogao dugo testirat.
Ugl. radi i sve je ok dok ne skinem iskrište(svjećicu) pa sekundar ostane u otvorenom krugu. Tada se MCU zamrzne, što je i za očekivat jer energija nema gdje otić... Volio bi da ima načina da zaštitim MCU i od toga... Nešto tipa varistora bi trebalo zar ne? Jer može se nekad desit da svjećica crkne ili spadne kabal sa svjećice i eto problema


Javim se kad još malo testova uradim koliko struje vuče,kakva je kvaliteta iskre, dali se šta grije itd...

[Black]

moja greška vidim da je peđa već napisao TVs dioda

[pedja089]

Ako nemas iskre najveci deo energije na sekundaru odlazi kao RF. Male su sanse da se vrati signal kroz primar i kroz gate mosfeta u tu malenu plocicu.

Pre ce biti da vodovi na plocici(arduino) i zice(vodovi) od plocice do gejta, do komparatora itd, sluze kao antena.

Da li je RF ili provodne smetnje mozes pokusati istestirati. Napravi identican uredjaj, sve isto spojeno paralelno tom uredjaju sto vec imas osim sto nije spojen na primar bobine, i stavi ga pored tog koji se zablokira. Pa ako se i ta plocica zablokira onda je RF ako ne onda su provodne smetnje sa primara. Te smetnje mogu doci i kroz kabal od pickup, ali su male sanse, mogu doci kroz napajanje, malo vece sanse, ali i dalje male zbog onog filtera na ulazu.
Tako da meni to jakooo lici na RF, tj da elektromagnetno zracenje zablokira MCU. Ako je to, trebala bi lepa aluminijumska kutija. U koju ce sve zice da udju sa jedne strane i masa na kutiju spojena samo na jednom mestu, po mogucnosti da se aluminijum ne montira direktno na sasiju, nego da masa kutije bude izvucena preko glavne mase na uredjaju.

Slike bi dosta pomogle da se vide kriticni delovi.

[Black]

Veoma moguće, jer mi se i gubi slika na kompu koji je odmah pored ovog uređaja. Ali pošto koristim ATX napajanje za ovaj uređaj koje je na istoj utičnici kao i komjuter mislio sam da mu tako preko kablova vraća (znalo se dešavat kad na vansjkom ATX napajanju napravim kratki spoj ili veće opterećenje komp bi na par sekundi izgubio kontrolu miša ili tipkovnice)
Ali kasnije sam uštekavao osciloskop na laptop i tamo gubi hardver za osciloskopu čak i sa zakačenom svjećicom i kad sonda na ništa nije spojena.

Peđa alu kutija je ionako planirana,neko hlađenje na drain treba ali bi ga odvoijo od kućišta onim silikonskim trakicama. Nisam te razumio gdje trebam masu od kućišta spojit?


evo mal oslika pločice ovo dok još nije bila gotova

https://postimg.cc/image/matklb6nj/]

https://postimg.cc/image/ogsgtjzhr/]

sve kompletno

https://postimg.cc/image/3xxkohlkf/]

gotova pločica

https://postimg.cc/image/mg1x8q3cf/]


https://postimg.cc/image/9eg8ivey7/]

I ovako idu vodovi (crvena+, plava -, žuta signal)



Testirao sam na skuteru AC CDI, na cross DC CDI, tomos bobina od golf 1+ platine i kondezator i ovo TCI paljenje

Ovo je paljenje daje daleko bolju iskru od CDI paljenja, ali je neznatno slabija iskra nego na onom sa platinama i velikom bobinom. Bilo kako bilo ja sam prezadovoljan
Izgleda da je idealno vrijeme oko 2.5mS za ovu bobinu, na 3 mS Mosfet se već počne jako grijat a iskra nije nešto jača. na 1.5mS iskra je vidljivo slabija

Jedan video za usporedbu iskri od 4 paljenja

https://www.youtube.com/watch?v=wyaPHl8 ... e=youtu.be

Ljudi šta da vam kažem, svima još jednom od srca veliko hvala... Izuzetno mi je drago što ovo radi i nikad nebi uspio bez vas, a da ne pričam o tome koliko sam novih stvari naučio, stvarno vam do neba hvala na podjeljenom znanju,strpljivosti i volji...

[pedja089]

Ako sam dobro video jedna zuto zelena je masa za mosfet a druga masa za arduino?

[Kukinjos]

Benti, na trećoj slici uz bobinu imaš gotov modul "pojačala iskre", zašto njega nisi iskoristio On sve radi, limitira struju kroz bobinu, ne trebaš se brinut o tome koliko ćeš prije iskre uključit struju, uvijek ideš na max. vrijeme, znači čim završi iskra odma ga uključuješ. Zaštićen je od pregrijavanja, prevelike struje kroz bobinu, od prenapona ako otpadne kabel sa sekundara, ... sve.

[Black]

Ako sam dobro video jedna zuto zelena je masa za mosfet a druga masa za arduino?

da dvije su mase kasnije spojene u zvjezdište. Žuto-zelena masa za mosfet, smeđa masa za arduino. druga žuto-zelena plus za bobinu i druga smeđa od draina do bobine.

@kukinjos znam da je to modul ali želio sam ga napravit sam. Iako sada kad znam kako radi i čemu služi neznam zašto bi se mučio.
Na cross-u nemam mjesta za ovu bobinu nego ću koristit one od novijih auta što ide na svaku svjećicu po jedna, ako one u sebi imaju elektroniku onda sam na konju...