Dakle hm. vječna težnja samoizrade , 12 V startera .
Od svih djelova naletio sam na jezgru , prije 10 minuta razočaran jer svatih da to su to dvije polovice različitih transformatora .
No tu je ..takva kakva je , presjek je 43 x 70 mm .
http://s12.postimage.org/ll0ppxht7/jezgra.jpg
E sad pitanja
1. dali tako stisnuta može raditi kao transformator?
2.koliko realno gubim ako je malo na spoju zamaknuta a koliko jer je spojena od dva komada ?
KOliko bi mogao izvuči ampera ako je na primaru 230V a na sekundaru 15-16 tako da poslje dioda imam 16-17V?
Da li bi se to moglo namorati kao torusni trafo, odnosno da ne bi bila dva odvojena namtaja preko spojeva jezgri nego sekundar preko primara preko cijelog opsega baš kao na torusnom trafu ?
Hvala na pomoči
starter vozila
Moderators: pedja089, stojke369, [eDo], trax, LAF
Re: starter vozila
Moze raditi kao trafo ,treba dobro stisnuti da nema procjepa izmedju jezgri.
Snaga ce ti se smanjiti za taj dio koji se ne prekriva potpuno.Puna snaga je oko 900 w prema onim dimenzijama koje si dao 4,3x7 cm to je 30,1 cm2 od toga oduzmi povrsinu koja nije pokrivena drugim jezgrom
i to digni na kvadrat i to ti je priblizno snaga koju to jezgro moze prenijeti.
Struju racunas P/U.
E sad,ako se dobro sjecam promjer zice je d=korijen iz I/2 (struja kroz 2)
Po mom misljenju ti je bolje motati dva odvojena namotaja.
Ovi izracuni nisu totalno precizni,ali su upotrebljivi.Provjeri ih jos jednom negdje,jer sam ja davno motao te trafoe ,pa sam se mozda negdje i zeznuo.
Snaga ce ti se smanjiti za taj dio koji se ne prekriva potpuno.Puna snaga je oko 900 w prema onim dimenzijama koje si dao 4,3x7 cm to je 30,1 cm2 od toga oduzmi povrsinu koja nije pokrivena drugim jezgrom
i to digni na kvadrat i to ti je priblizno snaga koju to jezgro moze prenijeti.
Struju racunas P/U.
E sad,ako se dobro sjecam promjer zice je d=korijen iz I/2 (struja kroz 2)
Po mom misljenju ti je bolje motati dva odvojena namotaja.
Ovi izracuni nisu totalno precizni,ali su upotrebljivi.Provjeri ih jos jednom negdje,jer sam ja davno motao te trafoe ,pa sam se mozda negdje i zeznuo.
“Imali smo mi i vecih problema, pa ih nismo rijesili.” -Grunf
"Samo se sirotinja buni,bogati sute i trpe!"
"Samo se sirotinja buni,bogati sute i trpe!"
Re: starter vozila
@puknuti, batali to jezgro jer mu je onaj ko je rasturao trafo xxbo znanje.
Radi se o C jezgru koje trpi znatno vecu indukciju od obicnog trafo lima, spaneri koji nedostaju za montazu
istog mogu se napraviti, snaga bi bila veca nego sto je @nano izracunao, ali je upitan materijal, da
li je isti u obje razlicite polovice.
@nano je dao priblizan proracun snage u odnosu na presjek jezgra pri indukciji 1T, dok C jezgra
trpe znatno vise, za starter se moze racunati sa 1,5 do 1,7 T indukcije u jezgru, pa jos jednom
podvlacim, da li je isti materijal obje strane C jezgra?
pOz
Radi se o C jezgru koje trpi znatno vecu indukciju od obicnog trafo lima, spaneri koji nedostaju za montazu
istog mogu se napraviti, snaga bi bila veca nego sto je @nano izracunao, ali je upitan materijal, da
li je isti u obje razlicite polovice.
@nano je dao priblizan proracun snage u odnosu na presjek jezgra pri indukciji 1T, dok C jezgra
trpe znatno vise, za starter se moze racunati sa 1,5 do 1,7 T indukcije u jezgru, pa jos jednom
podvlacim, da li je isti materijal obje strane C jezgra?
pOz
Re: starter vozila
Jel ima neki program za proračun kao i za E trafo?
Da , definitivno su to dva različita komada .
Brijem da je to najbolje vratiti po kili tamo gdje sam uzeo .
Posljednji pokušaj izrade startera bude ako uhvatim trafo lima .
Jel može jezgra biti prevelikog presjeka?
Ako uleti lim širine npr. 10 cm , pa navrtim presjek 10x 10 cm ?
Da li su torusni transformatori npr za rasvjetu prerezani ili su namotani u komadu ?
Veliki problem je jer nemam iskustva koliko namotaji zauzimaju mjesta .
Da li bude puno gubitaka ako promjer jezgre bude puno veči nego je zaista potrebno prostora za namotaje ?
Puno pitanja , znam ... hvala .
Da , definitivno su to dva različita komada .
Brijem da je to najbolje vratiti po kili tamo gdje sam uzeo .
Posljednji pokušaj izrade startera bude ako uhvatim trafo lima .
Jel može jezgra biti prevelikog presjeka?
Ako uleti lim širine npr. 10 cm , pa navrtim presjek 10x 10 cm ?
Da li su torusni transformatori npr za rasvjetu prerezani ili su namotani u komadu ?
Veliki problem je jer nemam iskustva koliko namotaji zauzimaju mjesta .
Da li bude puno gubitaka ako promjer jezgre bude puno veči nego je zaista potrebno prostora za namotaje ?
Puno pitanja , znam ... hvala .
Re: starter vozila
Svaki program za proracun trafoa ce raditi posao, konfigurira poprecni presjek jezgra za motanje i
moguca vrijednost indukcije za dati materijal. Torusni trafoi su izvedeni na dva nacina, jedan je
motanje neprekinute permaloy (tako se zove materijal) trake odredjene sirine u potrebnoj debljini
za trazeni presjek, a drugi nacin je slaganje kolutova isjecenih od standardnog trafo lima.
Trafoi za stalan rad racunaju se sa indukcijom oko 1T (Tesla) dok kod onih za povremen rad
indukcija moze neznatno biti visa, 1,2T naprimjer. Za dugotrajan rad indukcija se uzima i manja
od 1T 0,9T). Ovo se odnosi na standardni trafo lim.
Za torusne trafoe i C jezgra koristi se kvalitetniji materijal (permaloy) pa indukcija se krece od
1,5T pa navise.
Svi trafoi se racunaju po jedinstvenom obrascu koji glasi:
U/navojku=4,44 x F x S xB gdje je:
4,44 konstanta za sinusni napon mreze a 4,04 za kvadratni napon (cetvrtka)
F=frekvencija, kod nas 50 Hz
S=presjek jezgra na kojem se mota u metrima kvadratnim
B= indukcija u T (Tesla)
Odavde je izveden onaj obrazac koji glasi N/V=45/S za indukciju jedan Tesla i S=cm kvadratnih
Trafoi za halogenu rasvjetu su najcesce torusni, motani od neprekinute trake.
Moguca prenesena snaga racuna se preko gubitaka u jezgru i bakru, koji su procentalno veci kod
malih trafoa, i kod indukcije T onaj cuveni obrazac P=S na kvadrat ( W i cm)
Ako naidje @Darkoo,kojeg pozdravljam, moze ti jos vise reci.-
pOz
moguca vrijednost indukcije za dati materijal. Torusni trafoi su izvedeni na dva nacina, jedan je
motanje neprekinute permaloy (tako se zove materijal) trake odredjene sirine u potrebnoj debljini
za trazeni presjek, a drugi nacin je slaganje kolutova isjecenih od standardnog trafo lima.
Trafoi za stalan rad racunaju se sa indukcijom oko 1T (Tesla) dok kod onih za povremen rad
indukcija moze neznatno biti visa, 1,2T naprimjer. Za dugotrajan rad indukcija se uzima i manja
od 1T 0,9T). Ovo se odnosi na standardni trafo lim.
Za torusne trafoe i C jezgra koristi se kvalitetniji materijal (permaloy) pa indukcija se krece od
1,5T pa navise.
Svi trafoi se racunaju po jedinstvenom obrascu koji glasi:
U/navojku=4,44 x F x S xB gdje je:
4,44 konstanta za sinusni napon mreze a 4,04 za kvadratni napon (cetvrtka)
F=frekvencija, kod nas 50 Hz
S=presjek jezgra na kojem se mota u metrima kvadratnim
B= indukcija u T (Tesla)
Odavde je izveden onaj obrazac koji glasi N/V=45/S za indukciju jedan Tesla i S=cm kvadratnih
Trafoi za halogenu rasvjetu su najcesce torusni, motani od neprekinute trake.
Moguca prenesena snaga racuna se preko gubitaka u jezgru i bakru, koji su procentalno veci kod
malih trafoa, i kod indukcije T onaj cuveni obrazac P=S na kvadrat ( W i cm)
Ako naidje @Darkoo,kojeg pozdravljam, moze ti jos vise reci.-
pOz