JUL9
Elektromehanički Nixie sat
Skoro smo vidjeli POV sat sa nixie cijevima koji je bio nešto sasvim novo, ali ovaj nixie sat je dosad nešto neviđeno.
U ovom satu nema mikrokontrolera koji će da mjeri vrijeme i nema nikakvog multipleksiranja Nixie cijevi. Za mjerenje vremena je iskorišten Telechron motor koji ima tačno jedan obrtaj u minuti. Sekunde su prikazane na IN-13 neonskoj cijevi koristeći potenciometar koji je spojen na rotor motora a sati i minute su napravljene sa posebno dizajniranim zupčanicima i PCB maskama. Ovo je stvarno umjetničko djelo!
Video snimak sata u akciji je na narednoj stranici.
Izvor: Jon S. - electronix and more
JUL7
Nokia 3310 AVR biblioteka
Stari GSM telefoni od Nokia proizvođača su vrlo cijenjeni zbog svojih komponenti koje se danas mogu iskoristiti u druge svrhe. Među popularnijim komponentama je grafički LCD.
Mikrokontroler koji je korišten za spajanje na ovaj displej je ATmega8. Displej je baziran na Phillips PCD8544 kontroleru i biblioteka/rutine su pisane u C-u. U izvornom kodu je takođe dostupan i V-USB, virtual USB port for AVR microcontrollers tako da se AVR spaja na USB port a displej kontroliše preko PC-a.
Izvor: wkter
JUL1
AVR tutorial - IO registri
Protostack je objavio svoj naredni AVR tutorial - "Uvod u IO registre". IO registri su način na koji mikrokontroler komunicira sa stvarnim svijetom. Stoga, ovaj tutorial će vas naučiti šta su i kako se koriste PORT, PIN i DDR registri na ATmega8.
Tutorial je naravno pisan za GCC.
Izvor: Protostack
JUN30
Linkovi na dan 30.VI 2010
Open source Swarm Robot projekt
Jednostavan dizajn, open source, kretanje uz pomoć vibra-motorića. KIT-ovi uskoro dostupni za vašu vlastitu armiju robota.
LED džepni sat
Najbolji džepni sat ikada. Baziran na PIC16F946 mikrokontroleru sa dosta LED-ica i mogućnosti. Prošlogodišnja vijest ali i dalje veoma zanimljivo!
Detektor kosmičkog zračenja
Napravi sam svoj "Cosmic Ray Muon Detector" sa tri Geiger–Müller-ove cijevi.
JUN29
On-board kompjuter za skuter
Ako mislite da je modifikovanje skutera ili motora sa nekom sitnicom kao što je indikator napona akumulatora super stvar, razmislite još jednom.
Bilo da imate skuter ili motor ovo će vam se svidjeti. Radi se o on-board kompjuteru sa touch-screen LCD-om u boji i dosta mogućnosti: indikator napona akumulatora, datum i vrijeme, temperatura, indikator nagiba, trenutna brzina, maksimalna brzina, odometar, 2 "trip" metra, latituda i longituda, kompas i GSM/GPRS modul. Sve je bazirano na Arduino (ATmega168/328) mikrokontroleru.
Izvor: Kurt
JUN9
Pametni punjač akumulatora za skuter
Zašto pametni? Zato što on sam uključuje i isključuje punjenje ovisno o naponu akumulatora. Sve što treba učiniti je spojiti kliješta na kleme akumulatora i uključiti ga u struju. Tako može ostati spojen mjesecima a akumulator se neće prepunjavati, već samo povremeno nadopunjavati. To je dobro za akumulator motora koji se zimi ne vozi.
Uređaj je baziran na kolu TLC271 a sastoji se iz dva dijela, napajanja s regulacijom struje i napona (2 x LM317) te dijela za nadziranje napona akumulatora i uključivanje/isključivanje punjenja. Punjenje počinje kada napon akumulatora padne ispod 12,6V, a završava kada dostigne 13,8V.
Izvor: Elektronika-Forum
JUN4
Robot koji prati objekt ispred sebe
Ovo je zadnja kreacija sa Lets Make Robots sajta i veoma je korisna. Radi se o robotu koji traži, detektuje i prati pokretni objekt ispred sebe. Možemo reći da je ovo robot koji vas prati po sobi.
Realizovan je na PICAXE mikrokontroleru i koristi servo motor da okreće "glavu" odnosno "oči" prema objektu. "Oko" ima dosta predajnih IR LED-ica i 4 para IR foto-tranzistora. Foto-tranzistori su spojeni na A/D konvertere mikrokontrolera da bi se mogla mjeriti refleksija IR zrake od objekta i tako računati udaljenost i pozicija istog.
Pogledajte i video ovog robota u akciji!
Izvor: OddBot, Lets Make Robots
JUN1
PhorseCode POV displej
POV smo do sada vidjeli stotinu puta a ovaj se razlikuje po tome što se poruka za ispis može programirati na licu mjesta i to koristeći samo jedno dugme.
Realizovan je na Atmel ATTINY25 i koristi 3 IO linije za kontrolisanje 6 LED-ica. Programiranje se vrši "tastanjem" koristeći specijalni protokol koji je nazvan "PhorseCode" i vrlo je sličan Morzeovom kodu. Razlog smišljanja novog protokola je, kako autor kaže, lakše pamćenje kodova. Možda je ipak pametnije da se koristi Morzeov kod za unos informacija?
Izvor: Julian Skidmore
