Bascom LT
Moderators: pedja089, stojke369, [eDo], trax
Bascom LT
..zna li netko ima li gdje skinuti c*ack za bascom LT,., da nebi imao ogranicenje na velicinu izlazne datoteke?,., bilo sto vezano uz ovo pomaze... hvala!!
@roberto moze jedno pitanje , sto ce ti uopce bascom [LT ili HD] ? Zar ti nije bolje pisati izvorni kod u assembleru ? Mislim da ces bolje iskoristiti mogucnosti te vrste MCUa , kod ce ti svakako bit bolje postavljen i na kraju krajeva ti ces u svojim rukama drzat kontrolu na cijelim projektom , tj neces ovisit o kvaliteti crosscompilera. Shvati to samo kao dobronamijerni savijet .
Pozdrav
Pozdrav
..naravno da svacam kao dobro namjerni savjet,al eto da malo pojsnim, ja sam inace srednja skola,4 r.,pa tako da u skoli o tome nema gotov pa nis,a zelio bih nauciti, tj prog. na kompu,mi ide, al sad ima razlike izmedu progr. mikr. i ovog,tako da svagdje gdje sam pitao,svaki drugacije kaze, a vecina asm navodi kao dosadan,itd.,,,jest da je puno pisanja,al kod tog progr. treba znati i mnogo o mikrok.,nije da neznam nista, al neznam dal znam toliko,a tada sam naletio na bascom,takoder nasao upute-prirucnik,i sve to,i skoro je pa jednak progr. u najobicnijem basicu,kad progr. neki program koji radi na rac.,ako razumijete, i tada se nadem u ,.,nedoumici,! sto kako? pa sam odlucio krenuti s laksim pa onda "teze", u microbasicu sam inace prije radio neke programe za piceve, al mi se cini tezi od ovog, tako to nekako izgleda,., prijedlog,savjet?.,? ja sma odluci oza bascom,tj vec sam i naucio dosta,., znam da onaj "tko" zna uvjek preporuca ono sto je recimo naj,al lako je kad znas ) ,no sumnajm da je tko bez ucenja,.,.znao.buco wrote:@roberto moze jedno pitanje , sto ce ti uopce bascom [LT ili HD] ? Zar ti nije bolje pisati izvorni kod u assembleru ? Mislim da ces bolje iskoristiti mogucnosti te vrste MCUa , kod ce ti svakako bit bolje postavljen i na kraju krajeva ti ces u svojim rukama drzat kontrolu na cijelim projektom , tj neces ovisit o kvaliteti crosscompilera. Shvati to samo kao dobronamijerni savijet .
Pozdrav
Pa ja sam iz razgovora sa nekim znancima zakljucio da je programiranje iz visih programskih jezika [ najpopularniji C pa dephi a i VB ] s koristenjem crosscompilera ugavnom stoga da im kod bude prenosiv na bilo koju porodicu MCUa [ recimo microchip na atmel , motorolu , intel ..]
Ako koristis klasu alata koji imaju podrsku za samo jednu porodicu [ u praksi uglavnom to znaci proizvodjatja ] onda je bolje da koristis asembler. A to dosadan pa neznam bas , bilo bi zanimljivo znat cime je to obrazlozeno . Inace sam rad sa assemblerom je u principu jednostavan i ima manje pravila [ jako puno manje ] nego i najprostiji basic naprimjer.Istina je da moras poznavat internu strukturu
MCUa i njegove radne registre , stog, velicinu srama [ ako ga ima] , izracun kasnjenja , rad sa portovima , sekundarne funkcije itd.. ali nagrada za to nije mala a to ionako ucis na nivou porodice kasnije samo mijenjas detalje , vjeruj mi. Znas nista u zivotu nije lako a cesto najbolje uz to i besplatne stvari su obicno i najteze za naucit [ primjer Linux , full besplatan ali ... / zaboravi ove "kreature" koje se pojavljuju zadnjih godina pod nazivom OP sys Linux klikni i instaliraj ] , i zato je izgleda mnogima to jako "dosadan" nacin pisanja source koda kao sto je mnogima Linux pusti san jer treba jako puno ucit [ to nije idiot OP sys kao windows]. Ti si ocito mlad covijek i pred tobom ima puno vremna i zato pazi na sto ga trosis ako te vec zanima podrucje racunala i racunalnih tehnologija .Potrazi u knjiznici staru knjigu prof. Ribarica o mikroprocessorima / microkompjuterima vrlo je zanimljiva iako vec stara daje izvrstan pregled stvarnog rada racunala duboko na internoj razini , skupa s opisom mikroprogramske memorije i njenog nacina rada , rada sabirnica , dma process , razliku von Neumanovog i Harwardskog tipa racunala itd.., ja sam je negdje u tvojim godinama procitao i tako jos deset puta.Napravi jedan jednostavan experiment kreiarj neki FW s bascom-om , zatim ga diasembliraj pa vidi kako je to rijesio crosscompiler
na nivou izvrsnog koda !! Vjerojatno ces doc do zanimljivih otkrica .
Pozdrav
Naravno ti radi onako kako mislis da je najbolje .
Ako koristis klasu alata koji imaju podrsku za samo jednu porodicu [ u praksi uglavnom to znaci proizvodjatja ] onda je bolje da koristis asembler. A to dosadan pa neznam bas , bilo bi zanimljivo znat cime je to obrazlozeno . Inace sam rad sa assemblerom je u principu jednostavan i ima manje pravila [ jako puno manje ] nego i najprostiji basic naprimjer.Istina je da moras poznavat internu strukturu
MCUa i njegove radne registre , stog, velicinu srama [ ako ga ima] , izracun kasnjenja , rad sa portovima , sekundarne funkcije itd.. ali nagrada za to nije mala a to ionako ucis na nivou porodice kasnije samo mijenjas detalje , vjeruj mi. Znas nista u zivotu nije lako a cesto najbolje uz to i besplatne stvari su obicno i najteze za naucit [ primjer Linux , full besplatan ali ... / zaboravi ove "kreature" koje se pojavljuju zadnjih godina pod nazivom OP sys Linux klikni i instaliraj ] , i zato je izgleda mnogima to jako "dosadan" nacin pisanja source koda kao sto je mnogima Linux pusti san jer treba jako puno ucit [ to nije idiot OP sys kao windows]. Ti si ocito mlad covijek i pred tobom ima puno vremna i zato pazi na sto ga trosis ako te vec zanima podrucje racunala i racunalnih tehnologija .Potrazi u knjiznici staru knjigu prof. Ribarica o mikroprocessorima / microkompjuterima vrlo je zanimljiva iako vec stara daje izvrstan pregled stvarnog rada racunala duboko na internoj razini , skupa s opisom mikroprogramske memorije i njenog nacina rada , rada sabirnica , dma process , razliku von Neumanovog i Harwardskog tipa racunala itd.., ja sam je negdje u tvojim godinama procitao i tako jos deset puta.Napravi jedan jednostavan experiment kreiarj neki FW s bascom-om , zatim ga diasembliraj pa vidi kako je to rijesio crosscompiler
na nivou izvrsnog koda !! Vjerojatno ces doc do zanimljivih otkrica .
Pozdrav
Naravno ti radi onako kako mislis da je najbolje .
Da , mnoge nam stvari na prvi pogled izgledaju " komplicirano" , ipak mislim da je rad u asm stvar unutarnjeg poriva i zelje da zaista pokusamo drzat "masinu" pod kontrolom sami neovisno o bilo kome, sto apsolutno nije slucaj kod ni jednog crosscompilera , tamo su rijesenja izvrsnog koda vro cesto u nesrazmijeru s kvalitetom napisanog izvornog[source] koda u visem prg jeziku kojeg koristis dal to bio VB , C , Paskal... I u tome ti lezi citava poanta rasprave asm ili crosscompileri + transfer coda na razlicite porodice MCUa.Zato sam ti rekao da disasembliras jedan izvrsni kod kojeg si napisao sa bascom-om[ ili kako se vec zove] i generirao pridruzenim mu crosscompilerom da bi vidio sto zapravo tvoj "Alat" radi i kako kvalitetno to radi .
Pozdrav
Pozdrav
Pre nego sto sam se upustio u vode MPU-a, sve sam radio sa digitalnim kolima. Hteo sam da krenem sa motorolom ali je u casopisu ELEKTOR objavljen clanak "AT90s1200 mali dzin" . Odluka je pala AVR! Besplatan asembler AVR Studio, "besplatan" PonyProg, nista lepse za pocetak.... Nesto oko asemblera sam znao sa ZX-a, a bilo mi je bitno ba kontrolisem svaki bit, svaki pin. Da bi koristio bejzik ili C, ipak moras poznavati kompletnu arhitekturu MPU-a. Bejzik (C) je dobar za programe gde ima mnogo proracuna sa decimalnom tackom, kosinus.... Programi pisani u ovim jezicima su dosta pregledniji za razliku od ASM.
Prava je steta sto se obustavlja proizvodnja S1200, 16MIPS-a + ASM = mali DZIN!
Prava je steta sto se obustavlja proizvodnja S1200, 16MIPS-a + ASM = mali DZIN!
@zer0 AVR cod je prenosiv na citavu porodicu skupa s mega serijom [ obicno treba redefinirati cotrolne registre i zonu prekidnog vektora , ali to je sitnica , i portove ako ih ovaj drugi nema] tako da je vrlo lako prenosit kod na drugi processor . I ako otvoris vec samo "examples" u AVR studiu imas source za rad sa decimalnom tockom, dijeljenje 16 bitno [ ATmege ga imaju u 3-4 cyklusnoj naredbi HW ] mnozenje i sl. A ako odes na od Atmela sponzorirane stranice [AVR freaks i sl..] naci ces "brdo" prakticnih primjera iz raznih podrucja, koje lako doradis prema svojim potrebama .
Korisnici Bascoma ili AVRGcc compilra ne moraju se zanosit kako oni nemoraju racunat ovo ili ono nek si pogledaju , ja to zaista moram rec , "nakazu" izvrsnog koda generiranu tim istim public crosscompilerima, oni koji generiraju puno "realisticniji" izvrsni kod kostaju upravo srazmijerno kvaliteti generiranog izvrsnog koda. Kod je cesto problem , ljudi krenu u "nesto" zvano izrada aplikacija za MCUe
a da prije toga uopce zapravo ne poznaju nacin rada racunala a najcesce pojam interne arhitekture , internih sabirnica , cyklusa itd... ostaje nepoznat ili zamagljen!! Sto se vidi kasnije is njihovih pitanja ili odgovora. Pojam izvrsnog koda za mnoge je zapravo "misterija" i cesto se brka za izvornom kodom , ili se shvaca kao nesto usto se nesmije dirat tj polazi se od pretpostavke da je koristeni crosscompiler "idealan" i da su sve "greske" plod lose napisanog source coda [ cega ima , naravno]. I bas tu i lezi i najveci problem kad se ljudima zeli pojasnit nacin rada njihovog HPL ljubimca[Bascoma , AVRGcc-a isl.] s pridruzenim mu crosscompilerom.Jer da bi se to shvatilo trebalo bi jos dosta toga naucit a mnogi nisu spremni [ kao sto je to @zer0 i rekao] cak ni proucit dokumentaciju MCUa s kojim "rade" !!!!!!Sto se nazalost vidi velikog broja pitanja vezanih upravo na tu temu
Pozdrav
P.S. moj bi savijet bio svim onima koji iz hobija idu u svijet programera MCUa da ipak bar procitaju knjigu prof.Ribarica "Aritektura mikroprocesora" [bila je davno pisana za studente ETFa [danasnji FER] ili neku slicnu] i steknu dobru osnovu za razumijevanje teme i nastavak rada na tom vrlo dinamicnom i zanimljivom dijelu ljudske djelatnosti s koji se zele bavit , za neke stvari morate imat bar neko obrazovanje nije to samogradnja pojacala [ cak i tamo nije lose znat nesto iz elektronike].
Korisnici Bascoma ili AVRGcc compilra ne moraju se zanosit kako oni nemoraju racunat ovo ili ono nek si pogledaju , ja to zaista moram rec , "nakazu" izvrsnog koda generiranu tim istim public crosscompilerima, oni koji generiraju puno "realisticniji" izvrsni kod kostaju upravo srazmijerno kvaliteti generiranog izvrsnog koda. Kod je cesto problem , ljudi krenu u "nesto" zvano izrada aplikacija za MCUe
a da prije toga uopce zapravo ne poznaju nacin rada racunala a najcesce pojam interne arhitekture , internih sabirnica , cyklusa itd... ostaje nepoznat ili zamagljen!! Sto se vidi kasnije is njihovih pitanja ili odgovora. Pojam izvrsnog koda za mnoge je zapravo "misterija" i cesto se brka za izvornom kodom , ili se shvaca kao nesto usto se nesmije dirat tj polazi se od pretpostavke da je koristeni crosscompiler "idealan" i da su sve "greske" plod lose napisanog source coda [ cega ima , naravno]. I bas tu i lezi i najveci problem kad se ljudima zeli pojasnit nacin rada njihovog HPL ljubimca[Bascoma , AVRGcc-a isl.] s pridruzenim mu crosscompilerom.Jer da bi se to shvatilo trebalo bi jos dosta toga naucit a mnogi nisu spremni [ kao sto je to @zer0 i rekao] cak ni proucit dokumentaciju MCUa s kojim "rade" !!!!!!Sto se nazalost vidi velikog broja pitanja vezanih upravo na tu temu
Pozdrav
P.S. moj bi savijet bio svim onima koji iz hobija idu u svijet programera MCUa da ipak bar procitaju knjigu prof.Ribarica "Aritektura mikroprocesora" [bila je davno pisana za studente ETFa [danasnji FER] ili neku slicnu] i steknu dobru osnovu za razumijevanje teme i nastavak rada na tom vrlo dinamicnom i zanimljivom dijelu ljudske djelatnosti s koji se zele bavit , za neke stvari morate imat bar neko obrazovanje nije to samogradnja pojacala [ cak i tamo nije lose znat nesto iz elektronike].
-----
buco"""" - moram priznati da sam zahvaljujuci tebi (vec smo prije pricali o tome,asm ili neki visi)i tada si rekao da je puno bolje da naucim asm (naravno ne skodi znati ni visi neki po meni),zato jer tada se "sve drzi pod kontrolom",ja sam tada na to odgovorio da mi je asm "kompliciran" cim pogledam, u skoli iz mikroracunala je prof.predlozio knjige ovu koju si naveo,te leo budin-mikrorac.i mikroupravljaci,-tu sam nabavio vec prije,detaljnije je objasnjena 8051arhitektura,i prog.u strojnom jeziku,sa primjerima naredbama,itd..i nakon tvojeg savjeta sam krenuo malo bolje prouciti asm,i sve to,i svatio da to i nije tak tesko kak mi je izgledalo,a i to da po meni barem kad naucim asm za jednu arh.da nebi trebalo bit ni velikih nezznam,promjena za neku drugu,.,naravno nsiam sve sad jos proucio,isprobao i tako,al krece se sa jednostavnijim stvarima,a ono sto jos nisam sposoban u asm,--u,radim u bascomu,jer podrzava asm,tako da kombiniram,,eto u to ime i zahvaljujem na savjetu,jer da mi to nisi predlozio,sumnjam da bih krenuo sam sa asm!
Pozdrav tebi buco, naravno da znam za ovo oko prebacivanja programa. Naj cesce koristim mega8515 a od manjih tiny2313 ali za neke "proste" stvari oko 100 linija koda, s1200 je bio idealan. Odlicna zamena mu je tiny2313 ali je "greota" da bude iskoriscen sa nekih 10%.
Ima zanimljiv basic za avr familiju FastAVR, napisao ga je izvesni gospodin Bojan I. , nema simulator u sebi ali posle kompajliranja daje lepo dokunentovan asm fajl. Zanimljivo je za pocetnike da uporede razliku izmedu
ova dva jezika.
Ali odosmo mi izvan teme.
Ima zanimljiv basic za avr familiju FastAVR, napisao ga je izvesni gospodin Bojan I. , nema simulator u sebi ali posle kompajliranja daje lepo dokunentovan asm fajl. Zanimljivo je za pocetnike da uporede razliku izmedu
ova dva jezika.
Ali odosmo mi izvan teme.
pa nisam jos stigao bas do "razine" da bih mogao,vrsiti usporedbe za izgled narebe za lcd,u asm, te one koja bi bila prevedena iz bascoma, gledao sam ne sjecam se vise sad za sto da je bascom prevo naredbu te je bila u 4reda(u asm),a da se programiralo u asm,to je moglo biti rijeseno u jednom redu!...tj sadrzaj je bio premjestan iz reg.u reg.a da uopce nije trebalo toga,tako nesto je bilo u pitanju,,.,
Bascom dosta toga radi šta je nepotrebno, ako nam je dragocjena dužina i brzina izvođenja programa onda na takve stvari treba pazit. A zaboravio si i na pustu konfiguraciju LCD-a, busa i sl. , a kad se sve skupi ima podosta koda u asm(stvari koje u bascom programu nemoraš ni vidjet, compiler ih sam dodaje tijekom kompiliranja ako ih nismo upisali u programu... )
,da istina za lcd, al za to nemoras imati pojma o radu samog mikr.ni lcd-a,(prosto receno),pinovi na koje se spoji lcd se odrede u "postavkama",a dosta je upisati nekoliko redaka koda da bi lcd.profunkcionirao,,u tome sto doda sto "nismo upisali",i jest stvar,jer da se treba sve pisati ko recimo u asm,nebi bilo "lako", al ima radi toga i mnogih nedostataka!...pogotovo po mome misljenju oni koji se mogu besplatno naci,(nisam se uvjerio vezano za progr.mikr.vec neke druge programe),koliko para toliko muzike
@roberto drago mi je procitat da te malo zainteresirao asembler. Kao sto si i sam vidio nije on "bauk" i principi su zaista prenosivi i na druge tipove
MCUa .. Sto se LCDa tice ja sam radio aplikaciju [ zapravo par rutina koje objedinjuju kopletan nadsor LCDa] za kontrolu i upravljanje Grafickim LCDom sa serijskim prijenosom podataka. I neznam sto bi tu trebalo bit toliko komplicirano , jer kao i kod bascoma i kod asemblera se predefiniraju pinovi koje cete koristiti za upravljanje LCDom [ CS, reset, din,clk, cmd/data mode , bukvalno se imenuju] definiraju se macro naredbe [odaberi_LCD, reset_LCD , set_CMD,set_DATA itd..] i napise rutina/e koja to funkcionalno realizira/ju. To je u praksi relativno mali broj naredbi i sto je najvaznije pohranite ga kao poseban izvrsni kod i koristenjem link naredbe u asembleru pozivate ga kad god vam on ponovo zatreba nemorate cak ni da ga ponovo ispisujete samo odredite poziciju gdje zelite da bude smijesten u programu [ amoze i meni omiljeniji nacin poziva copy/paste], prvi put morate kreirat i bazu podataka za znakove ili slike [ako je graficki i nema bazu u sebi[ internom driveru]].I sto je jos najvaznije vi odredjujete pravila "ponasanja" vaseg LCDa a ne netko drugi , tako da bas neznam koliko ste to u prednosti koristenjem bascoma.Jedino ako je poanta ".. nemoram nista znati o tome .." ako je to to onda i nije potrebno da ucite programiranje u asembleru , a to i je poanta "fr*e to air" alata sto manje znas to bolje za kompaniju !?? trosis vise prg mem , kod ti je srazmijerno neefikasan i zbog toga cesto treba "jaci" MCU !! Znam ja nacin razmislajnja kompanija kao MIcrochip , ATmel, intel.. nisam se jednom s njima [ predstavnicima] "porijeckao" bas oko te prljave igre. Recite mi zasto ,kad je sve to tako super kod HPL alata, samo malo bolji crosscompileri za taj tip alata kostaju od pocetnih 38 000$ pa navise ???
a kad bi vidjeli disasemblirani kod tih crosscompilera mislili biste da gledate RTL , par naredbi pa "reklama"[ u stilu john mcdonald napisao ovaj fragment ..] , imao sam srecu raditi s tim alatima bolje rec vrsit redukciju koda [ zalosno ali istinito, nesto sam pisao o tome], i onda sam pitao znanca iz UK[ vlasnik firme PICtronics] pa zasto je dao toliki novac kad mu taj crosscompiler trosi do 2-3 puta vise memorije nego sto je realno potrebno ! odgovor je bio u stilu ".. a to ti je tako.." ??
Pozdrav
P.S. Zapamtite ovo da je vase znanje o radu racunala na internoj razini i razumijevanje problematike koju rijesavate aplikacijom najskuplji alat na trzistu , nema toga HPLa [ bar za sad] koji se moze nosit s covijekom naoruzanim navedenim znanjima , naravno da se treba posluzit i primjerima iz creosscompilera kao pripomoc u ucenju i HPLima i od njih izabrat ono sto je najbolje , ne treba nista apriori odbacit ili omalovazavat
ali vas je um najmocniji croscompiler koji se jako puno placa jer ga bas i nema previse . Asembler omogucava umu da se izrazi na najbolji nacin i da mu pri tom nista ne stoji na putu , samo vi i "masina" s kojom radite odredjujete pravila igre i nitko vise to je poanta cijele price oko asemblera .
MCUa .. Sto se LCDa tice ja sam radio aplikaciju [ zapravo par rutina koje objedinjuju kopletan nadsor LCDa] za kontrolu i upravljanje Grafickim LCDom sa serijskim prijenosom podataka. I neznam sto bi tu trebalo bit toliko komplicirano , jer kao i kod bascoma i kod asemblera se predefiniraju pinovi koje cete koristiti za upravljanje LCDom [ CS, reset, din,clk, cmd/data mode , bukvalno se imenuju] definiraju se macro naredbe [odaberi_LCD, reset_LCD , set_CMD,set_DATA itd..] i napise rutina/e koja to funkcionalno realizira/ju. To je u praksi relativno mali broj naredbi i sto je najvaznije pohranite ga kao poseban izvrsni kod i koristenjem link naredbe u asembleru pozivate ga kad god vam on ponovo zatreba nemorate cak ni da ga ponovo ispisujete samo odredite poziciju gdje zelite da bude smijesten u programu [ amoze i meni omiljeniji nacin poziva copy/paste], prvi put morate kreirat i bazu podataka za znakove ili slike [ako je graficki i nema bazu u sebi[ internom driveru]].I sto je jos najvaznije vi odredjujete pravila "ponasanja" vaseg LCDa a ne netko drugi , tako da bas neznam koliko ste to u prednosti koristenjem bascoma.Jedino ako je poanta ".. nemoram nista znati o tome .." ako je to to onda i nije potrebno da ucite programiranje u asembleru , a to i je poanta "fr*e to air" alata sto manje znas to bolje za kompaniju !?? trosis vise prg mem , kod ti je srazmijerno neefikasan i zbog toga cesto treba "jaci" MCU !! Znam ja nacin razmislajnja kompanija kao MIcrochip , ATmel, intel.. nisam se jednom s njima [ predstavnicima] "porijeckao" bas oko te prljave igre. Recite mi zasto ,kad je sve to tako super kod HPL alata, samo malo bolji crosscompileri za taj tip alata kostaju od pocetnih 38 000$ pa navise ???
a kad bi vidjeli disasemblirani kod tih crosscompilera mislili biste da gledate RTL , par naredbi pa "reklama"[ u stilu john mcdonald napisao ovaj fragment ..] , imao sam srecu raditi s tim alatima bolje rec vrsit redukciju koda [ zalosno ali istinito, nesto sam pisao o tome], i onda sam pitao znanca iz UK[ vlasnik firme PICtronics] pa zasto je dao toliki novac kad mu taj crosscompiler trosi do 2-3 puta vise memorije nego sto je realno potrebno ! odgovor je bio u stilu ".. a to ti je tako.." ??
Pozdrav
P.S. Zapamtite ovo da je vase znanje o radu racunala na internoj razini i razumijevanje problematike koju rijesavate aplikacijom najskuplji alat na trzistu , nema toga HPLa [ bar za sad] koji se moze nosit s covijekom naoruzanim navedenim znanjima , naravno da se treba posluzit i primjerima iz creosscompilera kao pripomoc u ucenju i HPLima i od njih izabrat ono sto je najbolje , ne treba nista apriori odbacit ili omalovazavat
ali vas je um najmocniji croscompiler koji se jako puno placa jer ga bas i nema previse . Asembler omogucava umu da se izrazi na najbolji nacin i da mu pri tom nista ne stoji na putu , samo vi i "masina" s kojom radite odredjujete pravila igre i nitko vise to je poanta cijele price oko asemblera .