Pozdrav,
imate li kakvih ideja kako napraviti sklop koji detektira promjenu otpora (konkretno na više) te kao signal povećanog otpora uključi crvenu diodu? Npr. u strujnom krugu imam otpornik R=800ohm, ukoliko se zagrije više nego što bi trebao raste mu i otpor, kako signalizirati da je taj otpor veći od početnog stanja (recimo uslijed zagrijavanja poraste na 1k)? Hvala puno na odgovorima.
Signalizacija povećanog otpora
Moderators: pedja089, stojke369, [eDo], trax, LAF
Re: Signalizacija povećanog otpora
Prvo navedi napon ili struju kroz taj otpor, kakva je struja (izmjenična, istosmjerna polsirajuća)? Malo više detalja bi pomoglo!
Cezare, star sam i nemoćan, ali poslušaj moj savjet ....
Re: Signalizacija povećanog otpora
Možda bi pomoglo mjerenje temperature otpora.
Re: Signalizacija povećanog otpora
Za istosmjernu struju trebaš samo mjeriti napon na otporniku i uspoređivati ga sa referencom. Da ne radiš nikakve "smetnje" u krugu otpornika, uptrijebi operacijsko pojačalo kao buffer sa velikim ulaznim otporom, a obzirom da op.pojačala uglavnom dođu po dva u čipu, drugog upotrijebi kao komparator naspram referentnog napona. Bez povratne veze imaš stanje "1" na izlazu ako je + ulaz veći od invertirajućeg i imaš nulu ako je obratno. Dakle, čim mjereni napon prijeđe referencu (ako je spojen na + ulaz), prebacuje izlaz iz op.pojačala na visoki napon (obično napon napajanja umanjen za cca 1.5V).
Za izmjeničnu struju stvar je skoro pa jednaka, ali sad onaj buffer ima više smisla. Na izlaz buffera spojiš diodu, kondenzator i neki veći otpor prema masi (da se kondenzator ima gdje i prazniti kad zatreba) i tako ispravljeni i filtrirani izmjenični napon kojeg de facto mjeriš na sličan način uspoređuješ komparatorom (tj. drugim op.pojačalom).
Samo natukmica, ako koristiš pravi komparator, logika je obratna, dakle, izlaz je uključen ako je veći napon na invertirajućem ulazu. I imaš "open colector" tranzistor na izlazu.
Ne treba ti povratna veza na komparatoru za histerezu jer su promjene spore i ne mogu se samo tako invertirati pa da dobiješ istitravanje, ali ako "zatitraš", uvijek možeš dodati histerezu...
Ja najčešće koristim LM2904 - dip8 kućište, dva op.pojačala, a košta manje od dvije kune u čipoteci. I uz to radi na -40 do +125°C. A za komparator koristim LM2901 - ima 4 komparatora u dip14 kućištu i košta isto smiješno malo. I drajva izlaze na 200mA (činimise)...
Za izmjeničnu struju stvar je skoro pa jednaka, ali sad onaj buffer ima više smisla. Na izlaz buffera spojiš diodu, kondenzator i neki veći otpor prema masi (da se kondenzator ima gdje i prazniti kad zatreba) i tako ispravljeni i filtrirani izmjenični napon kojeg de facto mjeriš na sličan način uspoređuješ komparatorom (tj. drugim op.pojačalom).
Samo natukmica, ako koristiš pravi komparator, logika je obratna, dakle, izlaz je uključen ako je veći napon na invertirajućem ulazu. I imaš "open colector" tranzistor na izlazu.
Ne treba ti povratna veza na komparatoru za histerezu jer su promjene spore i ne mogu se samo tako invertirati pa da dobiješ istitravanje, ali ako "zatitraš", uvijek možeš dodati histerezu...
Ja najčešće koristim LM2904 - dip8 kućište, dva op.pojačala, a košta manje od dvije kune u čipoteci. I uz to radi na -40 do +125°C. A za komparator koristim LM2901 - ima 4 komparatora u dip14 kućištu i košta isto smiješno malo. I drajva izlaze na 200mA (činimise)...
Nullius addictus iurare in verba magistri
Re: Signalizacija povećanog otpora
Možda ovako nekako:
R je otpornik na kojem mjerimo pad napona (prema masi), lijedo OP služi samo kao buffer, desno služi kao komparator. Sve dok je na "komparatoru" + ulaz na manjem naponu od - ulaza, na njegovom izlazu je nula i led-ica ne svijetli. Sa R3 se postavi referenca za "okidanje", i kad napon na R postane veći od napona kojeg daje srednji izvod R3, izlaz OP ode u zasićenje i led-ica zasvijetli. U tom trenu se na + ulaz pribroji napon djelitelja R4 čime se postiže histereza.
Ono crtkano ne treba ako je struja kroz R istosmjerna, ali ako je izmjenična/pulsirajuća, onda treba.
Otprilike tako nekako
R je otpornik na kojem mjerimo pad napona (prema masi), lijedo OP služi samo kao buffer, desno služi kao komparator. Sve dok je na "komparatoru" + ulaz na manjem naponu od - ulaza, na njegovom izlazu je nula i led-ica ne svijetli. Sa R3 se postavi referenca za "okidanje", i kad napon na R postane veći od napona kojeg daje srednji izvod R3, izlaz OP ode u zasićenje i led-ica zasvijetli. U tom trenu se na + ulaz pribroji napon djelitelja R4 čime se postiže histereza.
Ono crtkano ne treba ako je struja kroz R istosmjerna, ali ako je izmjenična/pulsirajuća, onda treba.
Otprilike tako nekako
Nullius addictus iurare in verba magistri