Ma da nisam se baš trudio da prikažem o čemu se radi... Moja greška, al mi se činilo kao prosta stvar pa reko zašto da ne pokušam... A i ja sam nestrpljiv jako zato je prva pločica brzopleto i lijeno napravljena bez zaštite od samoindukcije pa je nedugo nakon snimka pola komponenata ošlo u nepovrat ... Al nema veze nova je već u izradi pa idemo dalje s testovima
Kad šaltam taj jedna gornji mosfet HIGH/LOW na gate prvo imam 24V koje jako brzo opada(~5ms ) i spadne na 10V, kuda mi taj kondezator može iscurit?
Rekao bih da ti to i nije najbolje rješenje, preporučio bih tri komada IR2113 ili sličnih drivera, ima i drivera koji su u paketu namjenjeni za 3 fazni most.
Napon na gate-u nije jednak naponu na kapacitetu.
Druga stvar, razmotri da ti je donji mosfet isključen (ne vodi) i kreneš isključivat gornji automatski ti sorce "visi u zraku", a zapravo je i pri uključivanju slično. Jedino se taj krug može zatvoriti preko trošila, što i nije baš dobro...
Svakako ili za gornji mosfet stavi dva tranzistora sa boost kondenzatorom pa njih pali preko nekog tranzistora s obzirom na masu ili nabavi neki driver za te mosfete.
Bilo koje od tih kola radi na isti nacin kao i ovo, samo umesto otpornika ima tranzistore.
Karakteristike ce biti bolje, brze paljenje i gasenje, ali to je nakd nepozeljno...
Napon na gejtu ce biti jednak naponu na kapacitetu posle nekog vremena.
Jedan kraj kondezatora je na sorsu, pa samim tim napon Vgs je obezbedjen sve i da je sors otkacen i da visi u vazduhu.
Meni to praznjenje jako lici na zener diodu, treba je prebaciti, pa onda videti sta se desava.
Možda sam se krivo izrazio, ali mislio sam da napon na gate-u kao signal nije isti kao na kapacitetu. Jer napon na kapacitetu bi trebao biti donekle konstantan, ne mijenjati se dok se napon na gate-u mijenja..
Slažem se princip je sličan driverima, ali osobno smatram da je bolje rješenje upotrijebiti dva tranzistora ili driver.
Jel taj napon promatran s obzirom na masu ili na sorce ? Pretpostavljam da je s obzirom na masu. Nebi bilo loše promotriti s obzirom na sorce tj. Ugs.
Zenerica je prema masi stavljenja jer ako je dojnji mosfet isključen kako će zenerica spriječit udar ako nije preko ničega spojena na masu.
Inače problem je u gašenju NPN tranzistora, on ostane dijelom uključen pa kroz njega teče struja, kad stavim 100 R otpornik prema masi prije ovog 22k imam lijepi pravokutni oblik napona na VGS 12-0 V.
Ali to onda znači da kroz arduino pin teče 50mA što nije lijepo. Stavim 560R otrponik ali onda samo neznatno produžim pražnjenje kondezatora.
probat ću zenerice drugačije postavit ako bude moguće to sad izvest pošto je sve u blizu. A šta je ovdje sa HFE tranzistora treba li na to gledat?da baš je bc550
U datasheetu od BC550 sam gledao graf za odnos struje ic i hfe. Gdje za max. struju od 100mA hfe iznosi manje od 200, procijenio sam na 190. Na drugom grafu za 100mA napon Ube je 0.8V. Što znaći da pad napona na otporniku mora biti (5V-0.8V)/Ib. Gdje je Ib jednaka Ic/hfe. To ispada oko 8k. Predlažem postavljanje jednog otpora od 1k-2k u paraleli sa baza-emiter, a na bazu 4k7 prema arduinu.
Struja kojom ćeš u tom trenutku praznit gate neće prelaziti 100mA (neće biti daleko od te vrijednosti) te će napon linearno opadat ako se radi o većem kapacitetu gate-a. Dakako max. struju pražnjenja gate možeš ograničiti i otporom na gateu. I ono što je pedja spomenuo je promjenom brzine pražnjenja kapaciteta gate utjećeš i na promjenu brzine gašenja mosfeta. Što znaći da kod velikih brzina gašenja za induktivna trošila oslobađa se velika energija jer je promjena struje u vremenu jako velika. Pritom je napon na induktivitetu jednak L*di/dt.
Jednostavnije možeš samo spojiti BC550 sa arduinom i u kolektorski krug staviti otpornik od 50-100 ohma zakačenog na 12V. Mijenjanjem otpora (krećeš od 22k prema dolje) u krugu baze mijenjat ćeš struju kolektora. Kad će pad napona na kolektorskom otporniku odgovarat struji kolektora od 100mA, imaš pravi otpor za bazu, bez puno matematike
Naravno tranzistor će se grijat za vrijeme ispitivanja pa pazi i na to.