http://www.imagesforme.com/view.php/33440_cev1.jpg" onclick="window.open(this.href);return false;
Ovo je rendgenska slika (radiogram) rendgenske cijevi.
Radi se o heavy duty cijevi koja je odradila svoj radni vijek u jednom CT uređaju, a sad služi kao didaktičko pomagalo… bijedan kraj za cijev koja je nekad koštala preko 20000 DM! Sad je asistenti pokazuju studentima… i studenticama!
Rendgenska cijev je u suštini malo veća dioda sa indirektnim grijanjem specijalne namjene. Nekad je bila u olovnom oklopu i plivala u specijalnom ulju visoke tačke vrelišta, koje je pomagalo hlađenje cijevi… Bila je moćna! Gotovo 5 kW, što i nije čudno, kad joj je vršni radni napon 150 kV… pa ipak, nije bila posebo efikasna, tek 1% oslobođene energije bilo je korisno rendgensko zračenje, a sve ostalo jalova toplina… definitivno nije bila cool! Ni to nije bilo dosta, pa je imala još i grijanu katodu, 12 V, max. 250 mA…
A tek anoda… remek djelo vrhunske tehnologije! Disk anode građen je od bakarne osnove, a površina je specijalnom sinter-tehnologijom presvučena legurom volframa i platine, kako bi izdržala visoku temperaturu… rotirao je brzinom 10000 do 15000 okretaja u minuti (ili frekvencijom od 160 do 250 Hz), unutar cijevi, a namoti koji su stvarali okretni moment bili su na anodnom kraju izvan cijevi…
http://www.imagesforme.com/view.php/33441_cev2.jpg" onclick="window.open(this.href);return false;
A ovo je fotografija te iste cijevi… dvije sjajne bakarne tačke su posljedica balansiranja anode… Bilo kakve vibracije pri brzini od 10000/min. i stakleni balon cijevi bi se jednostavno raspao… Upravo oko tog suženja na cijevi su bili namoti motora…
http://www.imagesforme.com/view.php/33442_cev3.jpg" onclick="window.open(this.href);return false;
… pa još jedna, u uspravnom stavu, oslonjena na anodni priključak. Lijevo je ravnalo od 30 cm… tek da dobijete predstavu o veličini…
http://www.imagesforme.com/view.php/33443_cev4.jpg" onclick="window.open(this.href);return false;
Pogled sa strane katode… ova tri vijka su priključci katode i grijanja. Dolje se vidi i disk anode sa radijalnim usjecima koji služe za termičko rasprezanje, a po obodu se vidi neravna površina u koju udaraju elektroni i koja se vremenom troši… tu nastaje rendgensko zračenje…
http://www.imagesforme.com/view.php/33444_anoda.jpg" onclick="window.open(this.href);return false;
Konačno, slika anodnog diska iz jedne druge cijevi, koja je… upsss…
Vjerujte mi na riječ, anoda nove cijevi je sjajna i glatka! Ovaj neravni periferni prsten, nastao je tokom 200000 ekspozicija koje proizvođač garantira prilikom isporuke kao radni vijek cijevi… površinski sloj diska jednostavno je ispario…
Interesantno je napomenuti da je rendgensko zračenje, pa time i rendgenska cijev otkrivena 1895, punih 9 godina prije patentiranja prve diode, (Thompson 1904), te 11 godina prije prve triode, (Lee de Forest 1911). Uzgred rečeno, rad svih elektronskh cijevi zasniva se na termijonskoj emisiji, koju je otkrio Thomas Edison i patentirao 1883. kao Edisonov efekt (stvarno nije bio maštovit…), ali ga to nije zanimalo, jer je radio na razvoju električne sijalice…
Btw. radiogram je učinjen digitalnom radiogafijom uz korištenje flat detektora…
radi na 150kV i još te ozrači kada se želiš ugrijati 
(c) pajser
