Radi se o digitalnom brojilu koje predstavlja potrosac, a nema mogucnost pomocnog napajanja. Naponski ulaz na brojilu je visokoomski i brojilo vuce struju cca 20mA. Da li neko ima ideju kako napraviti elektronsku preklopku kod koje ce prilikom napajanja sa glavnog napajanja pad napona biti neznatan, a prilikom koristenja pomocnog dozvoljen je neki pad napona. Pomocno napajanja nije u funkciji dokle god postoji prisutnost glavnog napajanja. Naime, poenta je potpuno odvojiti pomocni napon da prodje u granu glavnog napajanja, vec da ide pravo na potrosac. Bitno je napomenuti da se radi o naizmjenicnom naponu i prilikom koristenja glavnog napajanja nikakva velika izoblicenja u sinusoidi ne smiju biti dopustena. Princip spajanja je prikazan na slici.
Pozdrav
http://www.elektronika.ba/forum/uploadz ... _za_AC.JPG
Elektronska preklopka za AC napon
Moderators: pedja089, stojke369, [eDo], trax
Ako bi htjeli nešto takovog uraditi, moramo znati i neke parametre koji nisu tu navedeni. Pa krenimo nekim redom:
1. Digitalno brojilo radi na 60V AC 50Hz i troši 20 mA.
2. U tom radnom naponu se nalazi nešto što on broji ? Da ili ne ? Molim objasniti. Što mu to znači visokoomski ulaz ? Bukvalno da ne troši skoro pa ništa. Mosfet ulazi? A onih 20mA ?
3. Koliki je unutarnji otpor glavnog napajanje 60V AC 50Hz ?
4. Koliki je unutarnji otpor pomočnog napajanja, znamo da je 60V AC 50Hz, ali neznamo koliku struju može dati?
5. Obavezno moramo napraviti Skretničara tih dvaju napajanja, prema digitalnom brojilu, s time da je na brojilu jedan ili drugi kako se nebi međusobno svađali ! Skretničar je čovijek koji nešto skreče, kao takovog moramo ga s nečim hraniti da bi nam radio, drugim riječnikom, naša skretnica se mora s nečim napajati. To nije rečeno sa kojim naponom i strujom, dali glavnog ili pomočnog. Ili ima svoje autonomo napajanje (baterija).
6. Kada mora doči do prebacivanja brojila? Kad nestane glavnog napajanja ili ga prebacuje neki impuls. I zašto sinusni oblik mora biti idealan? sigurno postoji razlog! Objasni, opiši!
7.Kada je zadovoljen uvijet da se prebaci na glavni vod? Dali pojavom napona glavnog voda ili nečim drugim.
8. Elektronska preklopka ima svoju izlaznu jedinicu kao poluvodičko ili relejno riješenje? Evo, prijatelju molim te objasni, kako bi projektni zadatak bio definiran, a ne imaginarno postavljen.
Pozdrav!
1. Digitalno brojilo radi na 60V AC 50Hz i troši 20 mA.
2. U tom radnom naponu se nalazi nešto što on broji ? Da ili ne ? Molim objasniti. Što mu to znači visokoomski ulaz ? Bukvalno da ne troši skoro pa ništa. Mosfet ulazi? A onih 20mA ?
3. Koliki je unutarnji otpor glavnog napajanje 60V AC 50Hz ?
4. Koliki je unutarnji otpor pomočnog napajanja, znamo da je 60V AC 50Hz, ali neznamo koliku struju može dati?
5. Obavezno moramo napraviti Skretničara tih dvaju napajanja, prema digitalnom brojilu, s time da je na brojilu jedan ili drugi kako se nebi međusobno svađali ! Skretničar je čovijek koji nešto skreče, kao takovog moramo ga s nečim hraniti da bi nam radio, drugim riječnikom, naša skretnica se mora s nečim napajati. To nije rečeno sa kojim naponom i strujom, dali glavnog ili pomočnog. Ili ima svoje autonomo napajanje (baterija).
6. Kada mora doči do prebacivanja brojila? Kad nestane glavnog napajanja ili ga prebacuje neki impuls. I zašto sinusni oblik mora biti idealan? sigurno postoji razlog! Objasni, opiši!
7.Kada je zadovoljen uvijet da se prebaci na glavni vod? Dali pojavom napona glavnog voda ili nečim drugim.
8. Elektronska preklopka ima svoju izlaznu jedinicu kao poluvodičko ili relejno riješenje? Evo, prijatelju molim te objasni, kako bi projektni zadatak bio definiran, a ne imaginarno postavljen.
Pozdrav!
Last edited by Drago_Zg on 20-10-2008, 20:14, edited 1 time in total.
Pozdrav DragoZg, radi se o trofaznom digitalnom brojilu el.energije koje ima tri 5 amperska strujna ulaza i tri fazna naponska ulaza od 57,73 V (linijski 100V). Brojilo fabricki nema izvedene kontakte za pomocni napon, vec za unutrasnju potrosnju koristi napon glavnog napajanja koji je ujedno i mjerni napon. Kada nestane glavnog napajanja, gasi se i brojilo, a da bi ostalo upaljeno za ocitavanje, dovoljno je da ima napon samo na jednoj fazi, tako da je dovoljna skretnica samo za jednu fazu. Najlakse bi bilo staviti neki kontakter ili preklopku, ali zbog nedostatka prostora to je tesko izvodljivo. Skretnicu je moguče napajati pomocnim naponom, dok pri radu sa glavnim napajanjem vrijednost napona ne smije puno odstupati od ostalih faza koji ne idu preko skretnice jer ce doci do nepravilnog mjerenja. Sto se tice visokoomskog ulaza, konkretno sam mislio na impedansu, jer pri glavnom napajanju brojilo koristi naponski mjerni naponski transformator cija je impedansa oko 120 ohma, na sekundarnoj strani,a primarna strana je 110 kV (radi se o industriji pa ni u kom slucaju pomocni napon ne smije doci na sekundarnu stranu naponskog trafoa, odnosno ne smije mu se dozvoliti cak ni da ima jak izvor kako ne bi mogao pobuditi naponski trafo) a impedansa naponskog ulaza na brojilu je oko 3000 ohma. Skretnica treba da prebaci kada nestane glavnog napajanja i obratno. Pomocno napajanje i njegov unutrasnji otpor ce biti prilagodjeno po potrebi. El. preklopka moze imati izlaznu jedinicu i kao poluvodicko i kao relejno rjesenje, ali se preferira poluvodicko rjesenje zbog nedostatka prostora.
Otprilike to je to za detaljnije informacije stojim na raspolaganju.
Pozdrav
Otprilike to je to za detaljnije informacije stojim na raspolaganju.
Pozdrav
12V 
Sada je stvar puno jasnija, samo mi sada kaži koliko ima tog prostora za uređaj 4-5 dm2. Nepoznanica ostaje koliko imamo struje na raspolaganju?
Mota mi se ideja da to riješimo sa mikrokontrolerom kao upravljačkom jedinicom i triac kao sklopna jedinica. nije mi se sve još iskristaliziralo. Digitalno brojilo broji 3 faze sa po 5A. A 60V 50 Hz napaja samo brojilo. Uvijek imamo, stalno prisutnih 60V na koji se može napajati upravljanje.
Kolika struja mora prolaziti skretnicom? Daj nacrtaj dvopolnu shemu, jer to digitalno brojilo nisam vidio. Može biti da jesam, ali neznam da je to bilo. Naponska veličina 60V mi je isto nepoznanica kao dogovorena veličina. ( znam za 12V,24V) Da li imaš sliku predodžbe što želim da napravim i da li se s time slažeš!
Mota mi se ideja da to riješimo sa mikrokontrolerom kao upravljačkom jedinicom i triac kao sklopna jedinica. nije mi se sve još iskristaliziralo. Digitalno brojilo broji 3 faze sa po 5A. A 60V 50 Hz napaja samo brojilo. Uvijek imamo, stalno prisutnih 60V na koji se može napajati upravljanje.
Kolika struja mora prolaziti skretnicom? Daj nacrtaj dvopolnu shemu, jer to digitalno brojilo nisam vidio. Može biti da jesam, ali neznam da je to bilo. Naponska veličina 60V mi je isto nepoznanica kao dogovorena veličina. ( znam za 12V,24V) Da li imaš sliku predodžbe što želim da napravim i da li se s time slažeš!
Last edited by Drago_Zg on 20-10-2008, 20:46, edited 2 times in total.
Radi se o klasicnom brojilu el.energije, samo sto je ovo digitalno, pa za unutrasnje napajanje samog uredjaja koristi mjerni napon, odnosno napon jedne od mjernih faza. brojilo trosi mnogo manje od samog izvora mjernog napona, pa stoga ne dolazi ni do pada napona. Kada nestane mjernog napona brojilo se iskljuci i onda nije moguce ocitati potrosnju. Fabricki postoji opcija pomocnog napajanja koje je stalno prisutno ali to nije izvedeno hardverski u konkretnom slucaju. S obzirom da je brojilo atestirano i zapecaceno, bilo kakva unutrasnja modifikacija moze nositi zakonske posljedice (radi se o industriji, brojila za naplatu el. energije). 60 V, 50 Hz je minimalni napon potreban za rad brojila s obzirom da nema pomocnog napajanja ( to se unutra vjerovatno transformira, regulise i stabilizira itd..) Ta ideja sa mikrokontrolerom mi zvuci previse komplikovana, ja razmisljam o nekom analognom rjesenju, sto jednostavnijem, koristenjem optokaplera za regulaciju skretnice, trijaka za propustanje napona i sl...
onda ti je najjednostavnije resenje rele. kalem zakacis za fazu i nulu glavnog napajanje.i kotrve 2 na brojilo, jedna dfaza druga nula. kada je rele ukljucen, kotve su privucene i uzimaju napon sa glavne mreze. kada se kotve otpuste ukljucuju pomocno napajanje. stim sto bi po meni onda trebalo otkaciti i potrosace iza brojila, na isti nacin sa releom.
I tako smo se lijepo napričali za ovu večer. Počeli smo pompozno, baratalo se stručnim terminima, zahtjevi vrlo kritični, padovi napona oblici struje i napona. Još malo pa je trebalo i ugraditi restauratore za sinusoide. I onda "ja bi nešto jednostavnije". Da bi se na kraju svi naponski nivoi i svi miliamperi sveli na zajednički nazivnik - obični mali rele.
Relej je tu posljednja opcija, i to jedino ako se koristi mirni kontakt pri glavnom napajanju, jer kad koristim radni kontakt rizikujem da kotva vremenom izgori i poremeti mjerenje. Za Dragu: Znam ja da je rjesenje sa mikrokontrolerom bolje, preciznije i sve to, ali mene interesuje da li postoji neko jednostavnije rjesenje sa poluvodickim elementima gdje nece doci do velikih devijacija u naponu, jer se radi o 70 brojila koji imaju isti problem, a ne samo jednom. Vec sam napomenuo radi se o industriji gdje su ugradjena brojila bez mogucnosti pomocnog napajanja.
nista jednostavno sa poluprovodnicima. jer ti treba triak pre brojila, triak posle brojila, triak za ukljucivanje pomocno napajanja. i to je u slucaju ako pomocno napajanje treba da napaja samo brojilo. a ako treba da napaja sve iza brojila onda triak za sveku fazu glavnog i pomocnog napajanja.
i u slucaju koriscenja poluprovodnika, moras imati zajednicku nulu, pa ako to nije moguce onda ti treba i trafo 1:1 za galvansko odvajanje napona...
a rele ti se nece istopiti ako uzmes odgovarajuce snage. a istoti je dali se koristio mirni ili radni kontakt za gl;avno napajanje... struja ide istom jacinom i kroz jedan i drugi, pa ako struja predje odredjenu amperazu, istopice se kontakt koji god da koristis....
i u slucaju koriscenja poluprovodnika, moras imati zajednicku nulu, pa ako to nije moguce onda ti treba i trafo 1:1 za galvansko odvajanje napona...
a rele ti se nece istopiti ako uzmes odgovarajuce snage. a istoti je dali se koristio mirni ili radni kontakt za gl;avno napajanje... struja ide istom jacinom i kroz jedan i drugi, pa ako struja predje odredjenu amperazu, istopice se kontakt koji god da koristis....
Sto se tice kontakata na releju, nije u tome problem , oni se nece istopiti jer je struja mala. Kod koristenja radnog kontakta, špula (zavojnica) je stalno pod naponom pa bi vremenom mogla popustiti i zbog toga bih koristio mirni kontakt. Poslije brojila nema nikakvih potrosaca, a kada se koriste trijaci, da li bi bio komplikovan upravljacki sklop? Nula se moze koristiti kao zajednicka, samo ne znam koliki bi bio pad napona na trijacima kad se oni koriste?
oko 1V. a nije preterano komplikovana, samo joj treba obezbediti napon od 5V, pa iskoristiti par invertora. znaci kada nestane nepona na glavnom napajanju, treba da iskljuci ova dva triaka na glavnom napajanju, a treba da ukljuci triak na pomocnom napajanju.
i ja bi triak odvoio opto diakom, ili opto triakom...
i ja bi triak odvoio opto diakom, ili opto triakom...
Last edited by pedja089 on 25-10-2008, 14:02, edited 1 time in total.
hm.... iskreno nemam vremena. a nemam ni komp, maticna mi crkava pa se stalno restartuje. tako da nemam ni zivaca raditi. a obecao sam neki ljudima sa foruma da cu im odraditi neke stvari, pa gledam prvo to da odradim, ne bi da obecam pa da me ceka... tako nek se potrudi sam ili neko drugi nek odradi...
ako se odluci da radi sam potrudicu se da pomognem...
ako se odluci da radi sam potrudicu se da pomognem...
Pa to je da ne povjeruješ! Obračaš se kolegi sa minornom retorikom da to nije pretjerano komplikovano, ugradiš dva triaka, sugestijom optokaplera. Ali kad to treba realizirati, nikako uglazbiti osnovna načela profesionalnih uređaja, jer puno je impresivnije ruliti kukuruzu na zadanu temu. Utrčavati u temu i rješavati je elektromehaničkim sklopom. Pa sve to skupa je najblaže neozbiljno i tu se knjiga znanja zatvara.
Iskreno, kada sam ja postavljao ovu temu, to je bilo cisto informativo s ciljem da vidim da li se neko vec susretao sa tim sklopom i ako jeste onda mozda ima i neku semu takvog sklopa. Tako da nisam ni od koga ni ocekivao neku pomoc u smislu da mi to neko napravi, osim nekih smjernica u tom polju. U svakom slucaju hvala svima koji su uestvovali u ovoj temi. Prakticno ne bi bilo lose razmotriti prednosti i mane takvog sklopa, isplativost i izvodljivost, s obzirom da to ima primjenu u raznim uredjajima. Inace zagovornik sam zajednickog pravljenja bilo kakvih sklopova sa teoretskim objasnjenjima svakog pasivnog i aktivnog elementa u sklopu jer smatram da je to jedini ispravan nacin razumijevanja i edukacije u polju elektronike, a svaki timski rad je produktiviji od indivudalnog. Skidanje raznih semica i projekata sa neta i postavljanje na stranicu da bude sortirano na jednom mjestu je jako dobro i korisno, ali bi jos bolje i korisnije bilo kada bi uz svaki sklop bilo i teorijsko objasnjenje o nacinu rada, jer ako nista u mnogome bi pomoglo mladim ljudima koji tek ulaze u svijet elektronike da lakse i jednostavnije shvate i nauce ono cime se pocinju baviti. Pozdrav
@EdoTz ako hoces mozes da dobijes semu, plocicu i jedan kompletan testiran uredjaj, za 200eura. kako kazes da imas preko 70 komada da napravis mislim da bi ti se isplatilo.
@Drago_Zg mozes i ti isti uredjaj da dobijes za te pare, cisto ako hoces da vidis gde se knjiga znanja zatvara.
rok izrade je mesec dana.
@Drago_Zg mozes i ti isti uredjaj da dobijes za te pare, cisto ako hoces da vidis gde se knjiga znanja zatvara.
rok izrade je mesec dana.
Hvala na ponudi, cijena je prihvatljiva i postena. Ali, da sam htio da platim za nesto sto ce mi neko drugi napraviti ja bih tako i postavio temu. Uostalom ni ja na tome necu nista zaraditi, jer se radi o firmi u kojoj ja radim i za to dobijam platu. Da se radi o nekom unaprijed ugovorenom poslo vjerovatno bih ti ponudio partnerski odnos. U svakom slucaju ja taj problem uvijek mogu rijesiti upotrebom kontaktera, ali mi je bilo u cilju da vidim postoji li neko pametnije elektronsko rjesenje. Toliko o iskrenosti s moje strane. A sad druga strana price, nadam se da si procitao moj prijasnji post i da si skuzio da nisam osoba koja prodaje znanje kolegama, nego forum smatra mjestom gdje se razmjenjuju iskustva ljudi kojima je elektronika hobi koji rade s ljubavlje i koji zele da nauce nesto vise u tom polju. Ionako nas je premalo na exyu prostoru u toj sferi interesovanja. Ono sto sam ja ocekivao od vas kolega je da neko ako ima kakvu ideju skicira semu na papiru, skenira postavi na post i da onda svi zajedno diskutujemo o tome. S obzirom da sam ja uporan i ako budem imao visak vremena ja cu to da napravim sam, pa cu onda tebi da posaljem djaba, cisto onako iz fazona. Pozdrav
ne prodajem ni ja znanje.... ali mislim da se sve bas i ne mora crtati. mislim da imas dovoljno znanja da znas kako se veze triak sa opto triakom. i da to moze i bes seme. rekao sam da bi rado pomogao kad nesto pocnes. ali me nerviraju likovi drago...
ne vidim neki razlog zasto bi pljuvao po meni jer nemam vremena sedeti i crtati tebi semu koju ne bi ni iskoristio jer kazes da ti drugi radi...
a za te pare bi mogao obiti par sitnijih poslova pa uraditi to tvoje....
i ne moras mi crtati semu, verujem da znas i sam da je uradis....
ne vidim neki razlog zasto bi pljuvao po meni jer nemam vremena sedeti i crtati tebi semu koju ne bi ni iskoristio jer kazes da ti drugi radi...
a za te pare bi mogao obiti par sitnijih poslova pa uraditi to tvoje....
i ne moras mi crtati semu, verujem da znas i sam da je uradis....