Elektronke??
Moderators: pedja089, stojke369, [eDo], trax, LAF
Elektronke??
Elektronke tj. vakuumske cijevi ilii lampe, razne, kupujem ili mijenjam! Ako, neko ima nek se javi ili pošalje svoj popis.
Đoni je za mene MRTAV ČOVJEK!!! R.I.H.
-
- Pocetnik na forumu
- Posts: 38
- Joined: 19-04-2007, 03:54
-
- Pravo uznapredovao :)
- Posts: 461
- Joined: 12-02-2006, 21:14
- Location: Hrvatska
kad bi vas netko pitao, koliko kostaju dijelovi za stereo pojacalo 2x20W, vjerovatno bi odgovorili oko 20 Eura, neki TDA15xx i trafo za napajanje.
Kod cijevnih pojacala se to radi malo drugacije, to vam je u neku ruku perfekcionizam, isto takvo pojacalo vam sa cijevima kosta od 200 do 300 Eura. Potreban vam je i adekvatan izvor zvuka i naravno kvalitetni zvucnici.
Kod cijevnih pojacala se to radi malo drugacije, to vam je u neku ruku perfekcionizam, isto takvo pojacalo vam sa cijevima kosta od 200 do 300 Eura. Potreban vam je i adekvatan izvor zvuka i naravno kvalitetni zvucnici.
Neznam tko je ovdje ikad čuo razliku između lampaša i tranzistora u živo, ali vjerujte mi velika je. Istina je da us lampe mnogostruko skuplje i sama izrada takvih pojačal je dosta zahtjevna. Ne zbog elemenata, nego zbog visokog napona na anodi koji mora biti doveden da bi elektronka radila. Stvar je u tome da se 18W RMS iz lampe, demonstrira ka 50W i više muzičke snage, a o harmonicima da ne pričam. Jednostavno, lampe su zakon, da ne duljim, ta se tehnologija polako vraća.
Đoni je za mene MRTAV ČOVJEK!!! R.I.H.
-
- Pravo uznapredovao :)
- Posts: 461
- Joined: 12-02-2006, 21:14
- Location: Hrvatska
-
- Pocetnik na forumu
- Posts: 38
- Joined: 19-04-2007, 03:54
Ja pravi pojacalo trenutno sa 2 kanala od po 35W.
Ako fakat ko naleti na neki znacajniji izvor cijevi neka mi javi ja bih vjerovatno sve pokupio sto mi moze valjati.
Inace prekljuce sam uzeo
1 kom EI 12AX7
2 kom PHILIPS JAN 5814A
4 kom JJ KT77
Danas sam se izvalio preko 2 glave dolara za hammond transformatore (za sljedeci projekt definitivno ganjam ili tafomatic ili trafco torusalne transformatore)i oko petobanku na keramicka postolja i terminale.
Sve u svemu javite ako ima gdje viska cijevi.
A kompletan How To za ovo pojacalo cete dobiti kad ga zavrsim.
Ako fakat ko naleti na neki znacajniji izvor cijevi neka mi javi ja bih vjerovatno sve pokupio sto mi moze valjati.
Inace prekljuce sam uzeo
1 kom EI 12AX7
2 kom PHILIPS JAN 5814A
4 kom JJ KT77
Danas sam se izvalio preko 2 glave dolara za hammond transformatore (za sljedeci projekt definitivno ganjam ili tafomatic ili trafco torusalne transformatore)i oko petobanku na keramicka postolja i terminale.
Sve u svemu javite ako ima gdje viska cijevi.
A kompletan How To za ovo pojacalo cete dobiti kad ga zavrsim.
Evo naso ja karakteristike.. kako su to uspjeli napravit?
Koliko dodje para:
ENIAC postao službeni projekt pod nazivom W-G70-ORD-4926 s inicijalnim budžetom USD $67,000 (1943), dok je do kraja gradnje bilo utrošeno nešto manje od USD $500,000.
Konfiguracija:
17,468 elektronskih cijevi
7,200 kristalnih dioda
1,500 releja
70,000 otpornika
10,000 kondenzatora
5 milijuna ručno zalemljenih spojeva
težina: 30 tona
veličina opreme (~) 2.4 m x 0.9 m x 30.5 m ili ~ 167 m²
potrošnja energije: 160 kW
ulazna jedinica: IBM čitač bušenih kartica
izlazna jedinica: IBM pisač
mod operacije: Paralelan
osnovna jedinica: 10-znamenkasti decimalni broj sa znakom (pozitivni ili negativni broj)
memorija: 20 decimalnih brojeva po 10 znamenki (200 znamenaka)
brzina računanja:
5,000 operacija po svakoj jedinici memorije ili ukupno 100,000 operacija u sekundi
357 operacija množenja u sekundi
38 operacija dijeljenja u sekundi
Koliko dodje para:
ENIAC postao službeni projekt pod nazivom W-G70-ORD-4926 s inicijalnim budžetom USD $67,000 (1943), dok je do kraja gradnje bilo utrošeno nešto manje od USD $500,000.
Konfiguracija:
17,468 elektronskih cijevi
7,200 kristalnih dioda
1,500 releja
70,000 otpornika
10,000 kondenzatora
5 milijuna ručno zalemljenih spojeva
težina: 30 tona
veličina opreme (~) 2.4 m x 0.9 m x 30.5 m ili ~ 167 m²
potrošnja energije: 160 kW
ulazna jedinica: IBM čitač bušenih kartica
izlazna jedinica: IBM pisač
mod operacije: Paralelan
osnovna jedinica: 10-znamenkasti decimalni broj sa znakom (pozitivni ili negativni broj)
memorija: 20 decimalnih brojeva po 10 znamenki (200 znamenaka)
brzina računanja:
5,000 operacija po svakoj jedinici memorije ili ukupno 100,000 operacija u sekundi
357 operacija množenja u sekundi
38 operacija dijeljenja u sekundi
-
- Pravo uznapredovao :)
- Posts: 461
- Joined: 12-02-2006, 21:14
- Location: Hrvatska
-
- Pocetnik na forumu
- Posts: 38
- Joined: 19-04-2007, 03:54
http://www.pmillett.com/technical_books_online.htm
Na ovom linku imas nekoliko jako dobrih knjiga o lampama/audiju/pojacalima itd ako te interesuje detaljnija studija.
Na ovom linku imas nekoliko jako dobrih knjiga o lampama/audiju/pojacalima itd ako te interesuje detaljnija studija.