Light dimmer

[dioda1]

Napravio sam light dimmer prema shemi na slici (shemu sam skinuo sa interneta), i radi super. Stvar je u tome što sam ja to napravio, ali ne znam kako točno funkcionira. Ako bi mi mogao netko objasniti koja je uloga kondenzatora C1(0.15 uF)? Kako se osigura istosmjerni napon od 5 V za mikrokontroler, odnosno kako funkcionira zenerova dioda i kondenzatori C2,C3? Kako znati da točno trebamo otpornik od 390 ohma ili 1 kohm? Dali to sve ide prema iskustvu, ili postoji način kako to naučit? Ako bi mi netko mogao dati savjet koji je najbolji način učenja da uspijem i ja napravit vlastitu shemu, a ne kopirat druge. Ja dosta znam o elektroničkim elementima pojedinačno, ali kad ih trebam povezat u jednu cjelinu,kao sklop, tad ne znam što bi.

[Dzenny_assembly]

Sve je stvar iskustva, ja sam napravio dosta ovakvih sklopova i modifikovao sam šeme na svoj način. U principu ova šema ti je osnova s tim što se experimentiše sa vrijednostima otpornika i kondenzatora. Kada mrežni napon od nule krene da raste kondenzator C1 (poliesterski) propušta struju sve dok se ne napuni. Njegovo punjenje traje veoma kratko jer mu je kapacitet mal. To i jeste cilj da se smanji grijanje otpornika R1 koji služi da ograniči napon na nekih 30 - 40V. Taj napon nikada nije konstantan i njegova vrijednost stalno raste i pada, izmijenično. Dioda D1 služi da ispravi samo jednu poluperiodu mrežnog napona dok se druga ne koristi.
Zener dioda ZD1 igra glavnu ulogu koja ne dozvoljava naponu da predže 5V a kondenzatori C2 i C3 da ne padne ispod 5V dok je sklop bez napajanja tj. dok je polaritet mreže obrnut. R4 u spoju sa kondenzatorom C4 služi da obezbijedi malo stabilniji napon za IR prijemnik mada može i bez njih jer su TSOP prijemnici jako kvalitetni i otporni na nestabilno napajanje. Otpornik R2 služi da smanji struju gejta za vrijeme obrnutog polariteta. Napon gejta je skoro kao i mrežni koji bi bez ovog odpornika uništijo kontroler.
Kontroler PIC12F629 služi (odnosno njegov softver) da detektuje prolazak napona kroz nulu i nakon toga čeka period koji je softverski zadat (razina svijetlosti) nakon čeka okida trijak i pali sijalicu. Svakim novim prolaskom kroz nulu trijak se sam gasi. Kontroler takodže i obradžuje signal sa TSOP prijemnika i izvršava zadanu komandu ako ona odgovara.
Ovo je samo površno obijašnjenje u praksi je dosta komplikovanije i potrebno je dosta experimentisanja...
Naravno rad cijelokupnog sklopa ti nikada neče biti u potpunosti jasan ako se prije nisi susretao sa mikrokontrolerima i njihovim načinom rada.
Toliko od mene. Pozz

[Maki]

Pozdrav !
Moram priznat zainteresirali ste me

Pa reko da to doista isprobam u praksi.

Prije nego li sam krenuo isprobavati doživio sam da je C1 neka vrsta otpora zbog Xc. Kao što je rekao kolega @ Dzenny_assembly , na njemu je dio napona.
No nisam ga doživio kao da se nabije pa nepropušta...
No da bih si nekako to lakše približio, odradio sam to na eksperimentalnoj pločici.
Uzeo sam zenericu od 5v1, otpor od 1k, a kondiće C1 sam izmjenivao.
Radi sam sa trafom 230V AC na 15V AC kako bih se odvojio od mreže te kako bih smanjio napon. Tim se smanjio rizik od potencijalnog električnog udara.

Prvo sam probao sa 100nF.
Rezultat možete vidjeti ovdje.

Zatim sam sa 1uF.
Rezultate možete vidjeti ovdje.

I na kraju sa 10nF.
Rezultate možete vidjeti ovdje.

Moj neki zaključak... Povećanjem kapaciteta kondenzatora osigurava se stabilniji napon za veće terete. Jer sam mjerenja provodio bez tereta te sam primjetio kako kod 10nF treba najduže da se nabije izlazni kondić te da pod teretom ( otpor od 390ohma) napon padne na gotovo 1V...
Kod većih kapaciteta napon je bio veći.
No negativa većih kapaciteta je to što je onda veliki pad napona na otporu i zenerici što automatski znaći veće zagrijavanje istih komponenata.
Kao što je rečeno, treba se poigrati pa pronači optimalnu veličinu kondenzatora i otpora.

Za dani sklop je to optimalan omjer.

Nekoliko napomena.
Primjetit ćete da je žuta linije napon na izlazu trafića, no nije sinusoidalan. Uzrok ne znam, osciloskop i sonda su ispravni.
Možda bi netko od iskusnijih mogao prokomentirati tu pojavu ?
Drugo, npr. naslov slike 10nFkond predstavlja napon mjeren spoju kondenzatora C1 i otpora R1 s obzirom na masu.
Naslov 10nFotpor predstavlja napon mjeren između spoja R1 i ZD1 s obzirom na masu.
Naslov 10nFizlaz predstavlja napon mjeren na masu.
Za druge osilograme vrijedi isto, samo se iznos kapaciteta mjenja.

Nadam se da sam ovime pomogao kolegi @dioda1.

Lijepi pozdrav,
Maki

[dioda1]

Hvala puno na odgovorima