Zanima me izrada kontrolera za funkciju tzv. "plinskog računala". Naime, preradom suvremenih bezinskih motra na rad s plinom zahtjeva korištenje kontrolera kojim će se upravljati kompletnim radim motora na plin, dakle, isključenje benzinskih injektora, uključenje emulatora istih (da se "prevari" benznsko računalo), uključenje solenoida plina na boci i na isparivaču, smimanje parametara rada motora (broj okretaja, tlak u grani, tlak plina, temperatura plina, temperatura isparivača plina, vremena injektiranja svakog pojedinsog benznskog injektora kad bi bili uključeni itd...), definiranje korekcijskih faktora u realnom vremenu i slične poslove.
Princip se temelji na master/slave radu, tj. na "presretanju" impulsa koje benzinsko računalo šalje na benzinske injektore, mjerenje trajanja tih impulsa i istovremeno slanje impulsa na plinske injektore, ali korigiranog trajanja. Motorom i dalje upravlja benzinsko računalo, samo što je gorivo promijenjeno, a plinski kontroler se ponaša kao piggyback koji samo mijenja "vremena injektiranja", tj. trajanje impulsa otvorenosti plinskih injektora naspram "otvorenosti" benzinskih injektora (koji nisu otvoreni, ali benzinsko računalo šalje impulse kao da jesu). Tako sve korekcije smjese prema lambda sondi i sva ostala upravljanja zbog klime, ESP-a, TCS-a i svakih čuda i dalje odrađuje benzinsko računalo.
Da stvar bude još malo kompliciranija, zbog male impedancije plinskih injektora (3 ohma ili manje, čak do 1 ohm), plinske injektore treba "drajvati" prema "peak&hold" principu, tj. da se na injektor pošalje impuls punog napona (12V), ali da se taj napon nakon cca 3-4ms smanji na cca 5V sve do trenutka zatvaranja injektora - u protivnom bi se zavojnice injektora ubrzo pregrijale. Benzinski injektori su redovito saturacijski i rade na impulse konstantnog iznosa napona. Impedancija im se kreće na cca 15 ohma, dakle, cca 5-15 puta je veća od impedancije plinskih injektora.
Kontroler koji bi to sve mogao hendlati trebao bi imati min. 8 analognih ulaza za senzoriku, 8 digitalnih ulaza za 8 cilindra (može i 4 za prosječan auto, ali tada je ograničenje na 4 cilindra) uz mogućnost mjerenja trajanja impulsa na digitalnim ulazima, treba min.2 digitalna izlaza za prebacivanje na plin, 8 digitalnih izlaza za prebacivanje svakog pojedinog cilindra na rad sa plinom ili benzinom te 8 analognih izlaza za drajvanje injektora peak&hold algoritmom softverski. Alternativa ovom zadnjem je 8 digitalnih izlaza, ali tada se peak&hold mora izvesti nekom diskretnom elektronikom i onemogućeno je softversko definiranje trajanja peak impulsa, ili nam za to treba barem još jedan analogni izlaz kojim bi se zadala referenca trajanja peak impulsa nekoj diskretnoj elektronici...
Za svako injektiranje treba odraditi očitanje svih ulaza, 10-ak uvjetnih grananja, nekoliko zahvata u memoriju i 20-ak operacija sa pomičnim zarezom. Rezultat obrade se smije čekati max. 0.1ms pa prema tome treba definirati i brzinu. Za 8 cilindrični motor koji radi na 8000 okretaja Duty cycle jednog cilindra je 15 ms što znači da se početak injektiranja za dva susjedna cilindra razlikuje za manje od 2ms. Dakle, brzina rada kontrolera ne smije biti baš ni podcjenjena.
Prosječni kontroleri plina na tržištu rade na 30-40 MHz, ali to je najvjerojatnije predimenzionirano (moja paušalna neargumentirana ocjena
)Presudan uvjet je i rad na proširenom temp. području (najmanje -25 do 85°C) obzirom da se kontroler redovito smješta u prostor motora.
Prednost također ima kontroler koji ima "Basic-oliki" programski jezik obzirom da sam programirao u basicu (u vrijeme dok sam programirao prije milijun godina). Assembler bih za početak isključio, osim ako se ne temelji na platformi 6502/6510 (Orao/Commodore 64
)Niska cijena je uvijek prioritet, to ne treba ni spominjati.
Pitanje je, dakle, jednostavno. Za onoga tko se bavi kontrolerima, dakako. A pitanje glasi: "koji kontroler (platformu??) odabrati"? Barem za početak.
Više detalja o svemu ima na: http://www.forum.hr/showthread.php?t=737446